Obaveza nošenja brade
Veća je vjerojatnost da ce glatko obrijani muškarci na licu nositi bakterije otporne na antibiotike nego oni bradati, pokazala je nova studija cije rezultate prenosi britanski Independent.
Biolozi bradu karakterišu kao sekundarnu polnu karakteristiku, differentiu specificu muškaraca u odnosu na žene koja ipak ne igra ulogu u samom cinu reprodukcije. Ukoliko ste od onih koji se ponose svojom dlakavošcu i ismevaju one sa bejbi fejsom, polako sa tim. Rast brade reguliše hormon dihidrotestosteron, isti onaj koji izaziva i celavost, pa se stvari odvijaju po narodnoj „dok jednom ne smrkne…“ i „ne može i jare i pare“ . Što se same evolutivne uloge brade tice, iako se smatra da je ona štitila od hladnoce kao i od toplote, te da je cinila mušku vilicu širom, što je plašilo protivnike, ipak je predstavljala i problem u borbi, kada je služila kao efikasno pomagalo za pridržavanje glave koja ce u narednom trenutku biti odsecena. Neka ravnoteža interesa je nacinjena.
Nema osipa kože posle brijanja
Svi znaju da je osip i crvenilo kože posle brijanja jedan od najvecih problema kad je ova radnja u pitanju. To izaziva bakterija nastanjena u našim nosevima, koja ostane na priboru za brijanje koje neki muškarci koriste svakog dana. Logicno je da muškarci koji se ne briju ne moraju da brinu da ce ih ova bakterija napasti i nagristi im kožu. Njihov štit od ovog zla jeste brada.
Brada pomaže kod alergija
Kada su u pitanju alergije na prašinu i polen, brada može biti veoma korisna kod ovih stvari, jer sprecava da vam cestice istih dospeju do nosa i respiratornog sistema. Drugim recima, isfiltrira ih. Takodje, još jedna veoma bitna stvar je da se cestice na koje ste alergicni zadržavaju u malim kolicinama u bradi, i tako se organizam navikava da su tu, što dalje znaci da vas brada cak može i izleciti od alergija, ili barem u velikoj meri smanjiti iste.
Brada smanjuje rizik od raka
Još jedna osobina njenog velicanstva je da zaustavlja UV zrake i tako minimizira šanse da pojedinac sa bradom dobije rak kože, i to u 90 do 95 odsto slucajeva. Mada, lekari kažu da se ne osanjamo baš skroz na bradu, nego da i dalje koristimo zaštitne kreme, ali ipak, ovo je fascinantan podatak.
Druga teorija kaže da kovrdžava brada razbija sunceve zrake koji putuju pravolinijski. Kada zrak naidje na kovrdžavu dlaku, on se prelomi i retko uopšte stigne do kože.
Muškarci sa bradom imaju manje bora
Kažu da brijanje podmladi coveka, figurativno. Možda je tako, ali brada podmladi coveka, bukvalno. Muškarci kojima je lice pokriveno bradom imaju mnogo manje bora od muškaraca koji se svakodnevno briju. Eto još jednog argumenta za one koji žele da se osecaju i izgledaju mladje.
Brada sprecava pojavu bubuljica i akni
Akne nastaju kada folikuli blizu površine kože postanu “blokirani” i ovo stanje može samo da se pogorša brijanje, jer se koža iziritira i bukvalno bukne i postane preplavljena bubuljicama i aknama. Takodje, ovo vodi velikom smanjenju samopouzdanja.
Brada pomaže kod astme
Evo još jedne ozbiljne boljke ciji simptomi se bukvalno smanjuju ako na licu nosite bradu. Lekari kažu da i u ovom slucaju brada služi kao filter i zadržava cestice koje služe kao okidac za napade astme. Takodje je veoma bitno da bradu održavate cistom i urednom, kako bi mogla što bolje da vam posluži kao štit i da vas ucini zdravijim.
Znanstvenici su testirali uzorke s lica 408 bradatih ili obrijanih lijecnika i bolnicara i rezultate objavili u casopisu Journal of Hospital Infection. A po rezultatima, triput je vjerojatnije da ce obrijani muškarci na svojim obrazima nositi meticilin rezistentnu bakteriju (MRSA) nego njihove bradate kolege. Takodjer, izglednije je da ce obrijani na svojim obrazima imati kolonije zlatnog stafilokoka, bakterije koja uzrokuje infekcije kože i dišnih puteva.
Znanstvenici sugeriraju da bi razlog tomu mogle biti ‘mikro ogrebotine’ koje na koži nastaju brijanjem, a mogu biti pogodne za razvoj bakterija. Mikrobiolog s londonskog sveucilišta Adam Roberts u odvojenoj je analizi iz uzoraka brade uspio uzgojiti 100 vrsta bakterija. U petrijevim posudama pronašao je i mikrobe koji su, izgledalo je, ubijali druge bakterije. Kako bi to dokazao, izolirao je mikrob i testirao ga protiv bakterije E.coli koja uzrokuje infekcije mokracnog trakta.
Mikrobi su efikasno uništili bakteriju. Roberts je BBC-ju rekao da njegova analiza daje potencijala za buduca istraživanja i podsjetio na to kako je i Alexander Fleming slucajno otkrio penicilin. Postojeci antibiotici sve su manje ucinkoviti, a bakterije otporne na antibiotike godišnje ubiju 700 tisuca ljudi u svijetu. Nijedan novi antibiotik nije pušten na tržište u posljednjih 30 godina. Možda ga pronadju u bradama.
Štedi vrijeme
Muškarci koji se redovito briju tijekom života ce ‘potrošiti’ oko 3.350 sati na brijanje.
Održava kožu hidriranom
Muškarci koji se redovito briju isušuju kožu lica pa moraju nanositi kreme kako bi joj vratili vlagu. Muškarci koji imaju bradu to ne moraju jer im brada zadržava prirodne masnoce koje im vlaže lice.
Bradate muškarce okolina doživljava kao društvenima, one s brkovima kao introverte, a dvodnevna bradica stvara dojam i pameti i društvenosti.
U staroj Grckoj brada se visoko cenila. Grcke aristokrate negovale su kult brade kao simbol muške zrelosti. Muški predstavnici civilizacije koja je stvorila filozofiju na kojoj se temelji moderno zapadno društvo imali su vremena na pretek za razmišljanje, dok su iza sebe kao dežurnu radnu snagu posedovali robove i, u svojim kucama, žene tretirane kao neproduhovljene rasplodne mašine. Bradati filozofi sa Agore cuvali su svoje emocije za golobrade mladide, kakvi su i sami nekada bili, pre nego što ih je rast brade ucinio zrelim da sami biraju svoje ljubimce. Rimljane, ipak, pamtimo kao golobrade. Za njih je brijanje brade i šišanje kose bilo dostignuce civilizacije i nacin za izdvajanje u odnosu na Varvare. Izmedju grcke i rimske civilizacije vezivnu nit predstavlja helenizam, kao stanje u politici i kulturi nastalo kao posledica osvajanja Aleksandra Makedonskog. Jedan od njegovih doprinosa evropskoj kulturi bio je i taj što je svojim vojnicima naredio brijanje brada, jer je primetio da ih Persijanci koriste kako bi ih kontrolisali u borbi. Od tada, preko pomenutih Rimljana, vojne snage svih država osim u retkim slucajevima pridržavaju se pravila o redovnom brijanju.
Istraživaci su ispitali 8.520 žena da rangiraju fotografije muškaraca prema fizickoj privlacnosti i po tome misle li da su za ozbiljnu vezu ili kratku, neobaveznu avanturu.
Na fotografijama su se nalazili muškarci obrijanog lica, oni koji neguju bradu od dva-tri dana i oni koji imaju dužu bradu.
Žene su muškarce bez brade ocenile kao manje privlacne i pripisale im ženske crte lica. Najbolje su ocenjeni muškarci sa bradama koje žene smatraju savršenim za ozbiljne veze. Oni s kracom bradom, ocenjeni su kao pogodni za krace veze.
Žene bradu povezuju s muževnošcu i “socijalnom dominacijom”, objasnili su strucnjaci.
“Muškarci koji imaju bradu ocenjeni su kao stariji, muževniji, Socijalno dominantniji i agresivnijeg izgleda od uredno obrijanih muškaraca”, kažu strucnjaci.
