“Nebesa i Zemlju je sa ciljem stvorio; On no?u zavija dan i danom zavija no?…„(Az-Zumar, 5)Formulacije koje se koriste u ajetima koji nas upoznaju sa kosmosom su izuzetno zanimljive. Rije? koja je u prethodnom ajetu prevedena kao “zavijati” je arapski glagol “tekvir”. Doslovno zna?enje ovog glagola je “zavijati nešto oko ne?ega što je okruglo”. (U arapskim rje?nicima ova rije? se koristi za glagole koji u sebi sadrže okrugle predmete; naprimjer za “omotavanje ?alme oko glave”.)Podatak koji se u ajetu iznosi o pitanju me?usobnog zavijanja dana i no?i, u isto vrijeme sadržava kategori?nu ?injenicu o pitanju oblika Zemlje. Jedino i samo jedino zbog toga što je Zemlja okrugla korišten je navedeni glagol (tekvir). Dakle, u Kur’anu, koji je objavljen u VII stolje?u, upozoreno je na okrugli oblik Zemlje.Ne smije se ispuštati iz vida ?injenica da je astronomsko poimanje tog vremena imalo sasvim druga?iji pristup obliku Zemlje. U tom periodu smatralo se da je Zemlja jedna ravna površina i svi nau?ni prora?uni i saop?enja pravljeni su shodno tome. A, Kur’an, iako je objavljen u tom istom periodu, donosi podatak koji je bilo mogu?e nau?no ustanoviti tek u ovom stolje?u. Zbog toga što je on Allahova rije?, u Kur’anu su korištene najpreciznije formulacije, kako u svim drugim kontekstima tako i u kontekstu iznošenja podataka vezanih za kosmos.
Zemljina zaobljenost
“Nebesa i Zemlju je sa ciljem stvorio; On no?u zavija dan i danom zavija no?…„(Az-Zumar, 5)
Formulacije koje se koriste u ajetima koji nas upoznaju sa kosmosom su izuzetno zanimljive. Rije? koja je u prethodnom ajetu prevedena kao “zavijati” je arapski glagol “tekvir”. Doslovno zna?enje ovog glagola je “zavijati nešto oko ne?ega što je okruglo”. (U arapskim rje?nicima ova rije? se koristi za glagole koji u sebi sadrže okrugle predmete; naprimjer za “omotavanje ?alme oko glave”.)
Podatak koji se u ajetu iznosi o pitanju me?usobnog zavijanja dana i no?i, u isto vrijeme sadržava kategori?nu ?injenicu o pitanju oblika Zemlje. Jedino i samo jedino zbog toga što je Zemlja okrugla korišten je navedeni glagol (tekvir). Dakle, u Kur’anu, koji je objavljen u VII stolje?u, upozoreno je na okrugli oblik Zemlje.
Ne smije se ispuštati iz vida ?injenica da je astronomsko poimanje tog vremena imalo sasvim druga?iji pristup obliku Zemlje. U tom periodu smatralo se da je Zemlja jedna ravna površina i svi nau?ni prora?uni i saop?enja pravljeni su shodno tome. A, Kur’an, iako je objavljen u tom istom periodu, donosi podatak koji je bilo mogu?e nau?no ustanoviti tek u ovom stolje?u. Zbog toga što je on Allahova rije?, u Kur’anu su korištene najpreciznije formulacije, kako u svim drugim kontekstima tako i u kontekstu iznošenja podataka vezanih za kosmos.
Kratka pojašnjenja : "Islam je sastavljen od pet stvari: šehadeta i svjedočenja da nema drugog boga osim Allaha – la ilahe illalah, i da je Muhammed Allahov Poslanik – Muhammedun Resulullah, od klanjanja namaza, davanja zekata, obavljanja hadždža i posta mjeseca ramazana!". Klanjanje namaza, Namaz - molitva Allahu dž.š. Zekjat - 2.5% od imovine koja se ne koristi (zlato, novac, nekretnine) koju svaki Musliman izdvaja godišnje za pomoć siromašnima. Hadždž - vjerski obred koji vrši onaj ko može najmanje jednom u životu. Post - proces čuvanja tijela od grijeha, vode i hrane tokom mjeseca Ramazana. Ramazan - mjesec u Islamskom kalendaru u kome je početo objavljivanje Kur'an-a. Islamski kalendar se mjeri Mjesečevom-Lunarnom godinom. Hadis- predanje koje se prenosi od poslanika Muhameda s.a.w.s. Buhari, Muslim dva najpoznatija verodostojna sakupljača i objavljivača Hadisa.
Za više pročitajte : šta je islam