«
»

Ponavljanje rijeci

Pored do sada iznesenih ?udotvornih karakteristika, Kur’an posjeduje i “matemati?ku mudžizu”. Jedan primjer ove mudžize je zajedni?ki broj ponavljanja odre?enih rije?i. Odre?ene rije?i koje su u izvjesnom me?usobnom odnosu na krajnje zbunjuju?i na?in se u Kur’anu ponavljaju u istom broju. Dolje su navedene rije?i ove vrste i broj njihovog ponavljanja: Izraz “sedam nebesa” se u Kur’anu spominje sedam puta. “Stvaranje nebesa (halku semavat)” tako?er se sedam puta ponavlja:
SEDAM NEBESA 7 puta
STVARANJE NEBESA 7 puta
(halku semavat)
Rije? “dan (yevm)” u jednini spominje se 365 puta, a u množini, dakle, “dani (eyyam i yevmeyn)” 30 puta. Broj ponavljanja rije?i “mjesec” iznosi 12:
DAN yevm 365
DANI eyyam,30
MJESEC yevmeyn 12
Rije? “izdaja” spominje se 16 puta, kao i rije? “zloba (habis)”:
IZDAJA 16 puta
ZLOBA 16 puta
“Biljka” i “stablo” u Kur’anu se ponavljaju isti broj puta: 26
BILJKA 26 puta
STABLO 26 puta
Dok se rije? “kazna” spominje 117 puta, jedan od temeljnih kur’anskih principa, “oprost”, se spominje duplo više od ovog broja, dakle 234 puta:
KAZNA 117 puta
OPROST 2dž117=234 puta
Kada prebrojimo imperativ “reci”, vidjet ?emo da se on u Kur’anu spominje 332 puta. Isti rezultat ?emo dobiti i kada prebrojimo glagol “rekli su”
RECI 332 puta
REKLI SU 332 puta
Broj ponavljanja rije?i “dunjaluk” i “ahiret” je isti: 115
DUNJALUK 115 puta
AHIRET 115 puta
Rije? “šejtan” spominje se 88 puta, koliko i rije? “melek”.
ŠEJTAN 88 puta
MELEK 88 puta
Rije? “iman” (bez odre?enog ?lana) u cijelom Kur’anu spominje se 25 puta, rije? “bogohuljenje” isto toliko.
IMAN 25 puta
BOGOHULJENJE 25 puta
Rije? “zekat” (Obaveza bogatih prema siromasnim) ponavlja se 32 puta, koliko i rije? “bereket”: (nafaka)
ZEKAT 32 puta
BEREKET 32 puta
Rije? “rahmet” ponavlja se isto toliko koliko i rije? “pravi put (hidayet)”: 79
RAHMET 79 puta
HIDAYET 79 puta
Rije? “dobar, pošten, pobožan, ?estit (ebrar)” ponavlja se 6 puta, dok se rije? “bludnik, razvratnik, lažov (fadžir)” ponavlja duplo manje od toga: 3 puta.
EBRAR 6 puta
FADŽIR 3 puta
Rije?i “ljeto-vru?e” ponavljaju se u istom broju kao i rije?i “zima-hladno”: 5 puta.
LJETO-VRU?E 5 puta
ZIMA-HLADNO 5 puta
Formulacija “stvorio je vas (?ovjeka)” ponavlja se u istom broju kao i “pokornost”: 16 puta.
STVORIO JE VAS (?OVJEKA) 16 puta
POKORNOST 16 puta
Rije? “vino (hamr)” i “pijanstvo (sekere)” ponavljaju se isto puta: 6
VINO hamr 6 puta
PIJANSTVO sekere 6 puta
Rije? “bogatstvo” ponavlja se 26 puta, ali rije? “siromaštvo” duplo manje: 13 puta.
BOGATSTVO 26 puta
SIROMAŠTVO 13 puta
Rije? “?ovjek (insan)” spominje se 65 puta, što je jednako ukupnom broju spominjanja faza stvaranja ?ovjeka:
?OVJEK65
ZEMLJA(turabun)17
SJEME, SPERMA (nutfeh)12
EMBRIO(‘alalj)6
GRUDA MESA(meda’a)3
KOST (‘izam)15
MESO(lehm)12
UKUPNO:65

Broj?ana vrijednost harfova u Kur’anu

Arapske rije?i, pored ostalog, imaju i svoju broj?anu vrijednost. Svaki harf je, dakle, ekvivalentan sa odre?enim brojem. Koriste?i se time, proizvedene su razne operacije, koje su nazvane “ebdžed-i hesab” ili “hisab-i džumel” (izražavanje brojne vrijednosti slovima arapskog alfabeta).22

Mogu?nostima mnemotehni?ke formule (ebdžed), poredak po kojem svakom harfu odgovara jedan broj, Arapi su se koristili na raznim poljima. Šifrologija (‘ilm-u džifr) je jedno od tih polja.

Džifr: “naziv za nauku koja obavještava o doga?ajima koji ?e se desiti u budu?nosti”. Shodno tome, tuma?enje simboli?kih oblika i broj?anih vrijednosti slova je jedan od na?ina na koji se pozivaju oni koji se bave ovom oblaš?u (džifrom). Najbitnija razlika izme?u ebdžeda i džifra je u tome što je ebdžed nauka o doga?ajima koji su se ve? desili, a džifr o doga?ajima za koje postoji vjerovatno?a da ?e se desiti.23

Ovaj na?in ra?unanja je oblik pisma koji se proteže duboko u historiju i koji je bio veoma rasprostranjen i u vrijeme dok Kur’an još nije bio objavljen. Svi doga?aji sa arapskih hronograma su zapisivani uz brižno vo?enje ra?una o broj?anoj vrijednosti harfova, jer je na taj na?in bio bilježen datum doga?aja. Datum se saznaje nakon zbrajanja pojedina?nih broj?anih vrijednosti svakog harfa.

Kada se aktualnim principom ebdžeda (broj?ane vrijednosti) pristupi i analizi odre?enih kur’anskih ajeta, uo?it ?emo da ovi ajeti sa?injavaju odre?ene matemati?ke šifre koje su u skladu sa zna?enjem ajeta. A kada uvidimo da su se odre?eni doga?aji o kojima govore pojedini ajeti dogodili u godini koja odgovara zbiru broj?anih vrijednosti harfova koji ?ine taj ajet ili dio ajeta, postaje nam jasno da je taj ajet, dakle, imao svoju skrivenu poruku vezanu za taj doga?aj. (Allah je Onaj koji najbolje zna.)

U Kur’anu se upozorava da ?e se 1969. godine kro?iti na Mjesec:

“Bliži se ?as i Mjesec se raspolutio!” (Al-Ljamar, 1)

Pored zna?enja “razdvojiti, raspolutiti”, rije? “šakka” koristi se i u drugim zna?enjima poput “rasijecati, prosje?i, prokopati /kanal/, uzorati”.

“Mi obilno kišu prolivamo, zatim zemlju pukotinama rasijecamoi ?inimo da iz nje žito izrasta i grož?e i povr?e, i masline i palme, i baš?e guste, i vo?e i pi?a, na uživanje vama i stoci vašoj.„ (‘Abasa, 25-32)

Kao što se može vidjeti, u navedenom primjeru rije? “šakka” nije došla u zna?enju “razdvojiti, raspolutiti”, nego u zna?enju “rasijecati, prosje?i, prokopati”. Ako se rije? “šakka” shvati u ovom zna?enju, pored zna?enja “Mjesec se raspolutio”, dio prvog ajeta poglavlja Al-Ljamar se, u isto vrijeme, može odnositi i na aktivnosti koje su vršene na površini Mjeseca prilikom prvog stupanja na Mjesec 1969. godine. (Allah je Onaj koji najbolje zna!) Upravo o ovom pitanju postoji još jedna veoma bitna naznaka. Broj?ana vrijednost odre?enih rije?i ovog ajeta iznosi 1390.

“…?as i Mjesec se raspolutio!”

HIDŽRETSKA: 1390. KRŠ?ANSKA: 1969.

Godine 1969. ameri?ki astronauti su kro?ili na Mjesec, kada su na?inili i izvjesna istraživanja. Specijalnim alatima vršili su odre?ena prokopavanja po površini Mjeseca, ?ije su uzorke donijeli na Zemlju.

More from my site

Related Posts:

Tags: ,

Kratka pojašnjenja : "Islam je sastavljen od pet stvari: šehadeta i svjedočenja da nema drugog boga osim Allaha – la ilahe illalah, i da je Muhammed Allahov Poslanik – Muhammedun Resulullah, od klanjanja namaza, davanja zekata, obavljanja hadždža i posta mjeseca ramazana!". Klanjanje namaza, Namaz - molitva Allahu dž.š. Zekjat - 2.5% od imovine koja se ne koristi (zlato, novac, nekretnine) koju svaki Musliman izdvaja godišnje za pomoć siromašnima. Hadždž - vjerski obred koji vrši onaj ko može najmanje jednom u životu. Post - proces čuvanja tijela od grijeha, vode i hrane tokom mjeseca Ramazana. Ramazan - mjesec u Islamskom kalendaru u kome je početo objavljivanje Kur'an-a. Islamski kalendar se mjeri Mjesečevom-Lunarnom godinom. Hadis- predanje koje se prenosi od poslanika Muhameda s.a.w.s. Buhari, Muslim dva najpoznatija verodostojna sakupljača i objavljivača Hadisa. Za više pročitajte : šta je islam

This entry was posted on Sunday, August 22nd, 2010 at 13:29 and is filed under Astronomija, Matematika. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0 feed. Both comments and pings are currently closed.