Ponavljanje rijeci

Broj?ana vrijednost harfova u Kur’anu

Arapske rije?i, pored ostalog, imaju i svoju broj?anu vrijednost. Svaki harf je, dakle, ekvivalentan sa odre?enim brojem. Koriste?i se time, proizvedene su razne operacije, koje su nazvane “ebdžed-i hesab” ili “hisab-i džumel” (izražavanje brojne vrijednosti slovima arapskog alfabeta).22

Mogu?nostima mnemotehni?ke formule (ebdžed), poredak po kojem svakom harfu odgovara jedan broj, Arapi su se koristili na raznim poljima. Šifrologija (‘ilm-u džifr) je jedno od tih polja.

Džifr: “naziv za nauku koja obavještava o doga?ajima koji ?e se desiti u budu?nosti”. Shodno tome, tuma?enje simboli?kih oblika i broj?anih vrijednosti slova je jedan od na?ina na koji se pozivaju oni koji se bave ovom oblaš?u (džifrom). Najbitnija razlika izme?u ebdžeda i džifra je u tome što je ebdžed nauka o doga?ajima koji su se ve? desili, a džifr o doga?ajima za koje postoji vjerovatno?a da ?e se desiti.23

Ovaj na?in ra?unanja je oblik pisma koji se proteže duboko u historiju i koji je bio veoma rasprostranjen i u vrijeme dok Kur’an još nije bio objavljen. Svi doga?aji sa arapskih hronograma su zapisivani uz brižno vo?enje ra?una o broj?anoj vrijednosti harfova, jer je na taj na?in bio bilježen datum doga?aja. Datum se saznaje nakon zbrajanja pojedina?nih broj?anih vrijednosti svakog harfa.

Kada se aktualnim principom ebdžeda (broj?ane vrijednosti) pristupi i analizi odre?enih kur’anskih ajeta, uo?it ?emo da ovi ajeti sa?injavaju odre?ene matemati?ke šifre koje su u skladu sa zna?enjem ajeta. A kada uvidimo da su se odre?eni doga?aji o kojima govore pojedini ajeti dogodili u godini koja odgovara zbiru broj?anih vrijednosti harfova koji ?ine taj ajet ili dio ajeta, postaje nam jasno da je taj ajet, dakle, imao svoju skrivenu poruku vezanu za taj doga?aj. (Allah je Onaj koji najbolje zna.)

U Kur’anu se upozorava da ?e se 1969. godine kro?iti na Mjesec:

“Bliži se ?as i Mjesec se raspolutio!” (Al-Ljamar, 1)

Pored zna?enja “razdvojiti, raspolutiti”, rije? “šakka” koristi se i u drugim zna?enjima poput “rasijecati, prosje?i, prokopati /kanal/, uzorati”.

“Mi obilno kišu prolivamo, zatim zemlju pukotinama rasijecamoi ?inimo da iz nje žito izrasta i grož?e i povr?e, i masline i palme, i baš?e guste, i vo?e i pi?a, na uživanje vama i stoci vašoj.„ (‘Abasa, 25-32)

Kao što se može vidjeti, u navedenom primjeru rije? “šakka” nije došla u zna?enju “razdvojiti, raspolutiti”, nego u zna?enju “rasijecati, prosje?i, prokopati”. Ako se rije? “šakka” shvati u ovom zna?enju, pored zna?enja “Mjesec se raspolutio”, dio prvog ajeta poglavlja Al-Ljamar se, u isto vrijeme, može odnositi i na aktivnosti koje su vršene na površini Mjeseca prilikom prvog stupanja na Mjesec 1969. godine. (Allah je Onaj koji najbolje zna!) Upravo o ovom pitanju postoji još jedna veoma bitna naznaka. Broj?ana vrijednost odre?enih rije?i ovog ajeta iznosi 1390.

“…?as i Mjesec se raspolutio!”

HIDŽRETSKA: 1390. KRŠ?ANSKA: 1969.

Godine 1969. ameri?ki astronauti su kro?ili na Mjesec, kada su na?inili i izvjesna istraživanja. Specijalnim alatima vršili su odre?ena prokopavanja po površini Mjeseca, ?ije su uzorke donijeli na Zemlju.