Lejletu-l-kadr – noc bolja od dugog života

Ovaj ?asni mjesec u kom je nare?en post, odre?eno klanjanje namaza, koji se smatra sajmom trgovine dobrih ljudi i sezonom oprosta, anuliranja grijeha, ?iš?enja srca od ne?isti i nemarnosti, odlikovao ga je Uzvišeni Allah lejletu-l-kadrom.
„Mi smo ga po?eli objavljivati u No?i Kadr – a šta ti misliš šta je No? Kadr? No? Kadr je bolja od hiljadu mjeseci“ (El-Kadr: 1-3).

Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže:
„Ko isposti ramazan vjeruju?i i nagradu o?ekuju?i, bit ?e mu oprošteni prijašnji grjehovi“ ; „Ko isklanja ramazan vjeruju?i i nagradu o?ekuju?i, bit ?e mu oprošteni prijašnji grjehovi“ ; „Ko isklanja no? Kadr vjeruju?i i nagradu o?ekuju?i, bit ?e mu oprošteni prijašnji grjehovi“ .

Odlike ramazana

Kadr ozna?ava po?ast i visoki nivo. To je no? velikog zna?aja u kojoj je objavljena vrijedna Knjiga preko vrijednog Poslanika, (s.a.v.s.).
Lejletu-l-kadr je no? u kojoj je Allah objavio najbolju Knjigu koja je ikada spuštena, preko najboljeg Poslanika koji je ikada poslat, najboljem narodu (ummetu) koji se me?u ljudima ikada pojavio. Lejletu-l-kadr je, prema tome, no? Kur’ana, no? uzvišenog nebeskog ustava, no? u kojoj je objavljen ovaj Kur’an. Nju je Allah odabrao me?u ostalim no?ima, u?inio je, ?ak, boljom od hiljadu mjeseci. Dobra djela u njoj, pokornost ibadet, namaz, bolja su od djela i pokornosti ?injenih hiljadu mjeseci u kojima nema lejletu-l-kadra, a što je jednako 83 godine i 4 mjeseca. To je dug život.

No? koja je bolja od dugog života

Koliko ljudi od nas želi da poživi, da mu život traje hiljadu mjeseci, rade?i dobra djela. Mnogi žele da nakon djetinjstva i mladosti prožive 83 godine, pa kada se tome dodaju godine djetinjstva i mladosti, to bude 100 godina, a to je dug život. Me?utim, taj život kojeg ?ovjek želi da proživi i moli Allaha da mu ga podari kako bi ga proživio u ?injenju korisnih i dobrih djela, Allah je u jednoj no?i podario sljedbenicima Muhammeda, s.a.v.s. Taj dugi život savijen je u no?i – lejletu-l-kadra.
A kadr je po?ast i uzvišen položaj. To je no? mo?i. U njoj je objavljena Knjiga mo?i, preko mo?nog Poslanika, za mo?nu zajednicu (ummet). Ima li ve?e vrijednosti od one da djela u toj no?i budu bolja od djela koja se nepretrgnuto ?ine hiljadu mjeseci u kojima nema lejletu-l-kadra.
Prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., primijetio da je život predislamskih naroda prosje?no dugo trajao. Vidio je da ljudi ovog ummeta prosje?no žive šezdeset, sedamdeset ili osamdeset godina, pa ga je to rastužilo. Jer, želio je da njegovi sljedbenici dosegnu puno dobrih djela kao što su protekli narodi ?inili, pa mu je Allah, iz po?asti prema Božijem Poslaniku i njegovom ummetu, dao ovu no?u.
Dao mu je no? koja je bolja od hiljadu mjeseci. Ta no? se ponavlja svake godine u mubare? mjesecu ramazanu. Da li ste negdje drugo vidjeli takvu mnogostrukost?! Ona nije sto posto, niti dvije satotine posto niti hiljadu posto mnogostruka, ve? jedna no? je bolja od trideset hiljada no?i od drugih no?i.

Uskra?eni nesre?nik

Kakvog li gubitka za onog kome ta no? pro?e a on se ne okoristi njome! Kakvog li gubitka za onog koji uop?e ne mari za nju! Kakvog li gubitka za onog koji nije zainteresovan za njeno ta?no nastupanje! Zar nije šteta i gubitak da ova no?, ?ija je vrijednost umnogostru?ena i ?iji su sevapi ogromni, ne zaslužuje pažnju od strane nemarnih i nezainteresovanih ljudi. Jer ko isklanja tu no? bit ?e mu oprošteni svi raniji grijesi. Koja je blagodat ve?a od ove?! Koja vrijednost je ve?a i uzvišenija od ove?! Zato je Vjerovjesnik, s.a.v.s., u hadisu naglasio: „Ko bude uskra?en od njenih blagodati, istinski je uskra?en“.
U drugom hadisu se kaže: „Ko bude uskra?en njenog dobra, uskra?en je svog dobra, a ne?e biti uskra?en osim onoga koji je istinski uskra?en“ . Ima li ve?eg nesre?nika i gubitnika od onoga kome ova no? pro?e a on bude nemaran i ne okoristi se njome, pa ne zaradi njenu ogromnu blagodat?
Allah u njoj spušta milost i velike sevape; spušta meleke koji ispunjavaju površinu Zemlje. Meleki su odraz milosti i zadovoljstva, te beri?eta od strane Allaha Uzvišenog. Tako da spuštanje meleka jednako je spuštanju zadovoljstva, milosti i sevapa… Zato je ku?a uskra?ena od dobra kada u nju ne ulaze meleki, poput ku?e u kojoj je pas bez potrebe, ili u kojoj je kip .
To je no? mira i sigernosti. Sva je u miru od njenog po?etka pa sve dok zora ne svane: „Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane“ (El-Kadr: 5).
To je no? kadra sa kojoj je Allah odlikovao ovaj ummet i po?astio ga nad ostalim ummetima: „A Allah milost Svoju daruje kome On ho?e; Allah je neizmjerno dobar“ (El-Bekare: 105).
Allah Uzvišeni odabira dane, no?i, mjesta i osobe koje ho?e, jer odabiranje, izbor i odlikovanje je jedino Allahovo, dž.š., pravo: „Gospodar tvoj stvara šta ho?e, i On odabira. Oni nemaju pravo birati. Hvaljen neka je Allah i vrlo visoko iznad onih koje s njim izjedna?uju!“ (El-Kasas: 68). Allah je odabrao tu no?, me?utim, taj odabir je odraz Njegove mudrosti pa je zato nama nije ta?no obznanio.

Koja je to no??

Obznanio nam je da je u ramazanu u kojem je objavljen Kur’an. Me?utim, koja je to no? u ramazanu? Neki su rekli da je to prva no? ramazana. Hasan el-Basri i neki pravnici (el-fukaha’) i imami, smatraju da je ona sedamnaeste no?i ramazana – no? bitke na Bedru u kojoj je Allah spustio meleke: „I u ono što smo objavili robu Našem na dan pobjede, na dan kada su se sukobile dvije vojske“ (El-Enfal: 41). Neki su rekli da ona pada u no?i kada je po?elo objavljivanje Kur’ana Vjerovjesniku, s.a.v.s., i kada je otpo?et vahj, a to je, prema nekim predanjima (rivajat), sedamnaeste no?i ramazana.
Neki ashabi, poput Ebu Se’ida el-Hudrija su mišljenja da je ona dvadeset prva no? ramazana, oslanjaju?i se na rije?i Božijeg Poslanika, s.a.v.s., koje je uputio ashabima: „Da li znate kada je no? lejletu-l-kadra? Zatim su se neki ashabi raspravljali u mesdžidu pa je (znanje) uzdignuto. Dakle, dvojica ashaba su se raspravljali pa je zbog toga nastao razdor, onda je Allah digao znanje sa njegovog srca te im nije ta?no obznano koja je to no?, nakon što mu je bilo poznato. Želio je da ih obavijesti o njoj, pa je, nakon što ih je smirio, rekao: „Možda je to za njih bolje“. Njemu je potom rekao: „Vidim sebe kako u rano jutro te no?i ?inim sedždu u vodi i blatu. Ebu Se’id el-Hudri, kaže, a to je ?uo od Božijeg Poslanika, s.a.v.s., da je nebo bilo vedro i da se odjednom naobla?ilo te da je kiša po?ela padati. Onda je Vjerovjesnik, s.a.v.s., u zoru te no?i, dvadeset prve no?i ramazana, u?inio sedždu, pa se na njegovom ?elu vidjelo voda i blato“ .
Zato je Ebu Se’id el-Hudri mišljenja da je to ta no?, dakle, prva no? od zadnje tre?ine ramazana. Me?utim, neki ashabi i tabi’ini su mišljenja da je to dvadeset sedma no? ramazana. Me?u njima je Ubejj ibn Ka’b koji se zaklinjao na to što govori, kao što je toga mišljenja i Abdullah ibn Abbas .

Razlog njenog skrivanja

Bitno je da ona nije eksplicite odre?ena. Kao da ju je Allah iz mudrosti sakrio, kako što je od nas sakrio trenutak kada se na dan džume prihvata dova. Ako vjernik potrefi taj trenutak pa zamoli Allaha da mu podari kakvo dobro, On ?e mu ga podariti . Nije precizirao kada je taj trenutak kako bi src ?ovjeka bilo vezano za Allaha, da ponizno i s ?ežnjom moli tokom dana. Tako?er, nije precizirao lejletu-l-kadr jer ?ovjek olijeni i odmara pa kada bi saznao kada je lejletul-kadr onda bi ve?inu mjeseca bio nemaran i lijen, sve dok ne bi nastupila ta no? u kojoj bi se više potrudio i nastojao da je otkrije i dosegne. U njoj bi potom klanjao i molio Allaha, skrušeno Mu robuju?i. Da se to ne bi dogodilo Allah ju je iz mudrosti sakrio od nas. Me?utim, postoji jako mišljenje da je ona u zadnjoj desetini ramazana. Jer, Vjerovjesnik, s.av.s., nam je naredio da je tražimo u neparnim no?ima zadnje tre?ine mjeseca ramazana, a to ne bi u?inio da nije bio siguran da je negdje me?u tim no?ima.

Kako provesti lejletu-l-kadr?

Obzirom da se u nekim zemljama posti kasnije od drugih, to zna?i da svaka no? može biti neparna ili parna. Stoga, na ?ovjeku je dužnost da traga za njom u ostalim no?ima zadnje tre?ine, bez oklijevanja ijedne no?i. Dužnost mu je da klanja i da to uljepša. Da skrušeno i smireno klanja namaze: „Ono što žele – vjernici ?e posti?i, oni koji molitvu svoju ponizno obavljaju“ (El-Mu’minun: 1-2). On treba u?iti Kur’an, jer kada musliman prou?i jedno slovo Kur’ana (harf) imat ?e desetostruku nagradu za to, kako se navodi u hadisu: „Ne kažem da je Elif, Lam, Mim, jedan hafr. Nego, elif je jedan, lam, je drugi, mim, je tre?i harf“ . Na njega je da se moli, da je ponizan jer je dova mozak bogoslužja. Ona je, ?ak, zacijelo bogoslužje!. Hazreti Aiša, r.a., je upitala Vjerovjesnika, s.a.v.s., šta ako sazna koja je no? lejletu-l-kadr, šta da u njoj govori? On joj je rekao: „Reci: „Allahumme inneke Afuvvun, Kerimun, tuhibbu-l-afve, fa’fu ‘anni“ (Moj Allahu, Ti opraštaš, Ti si plemenit – voliš oprostiti, pa oprosti meni!“) . U Kur’anu i Sunnetu postoji mnogo dova. Me?u njima je: „Gospodaru naš, podaj nam dobro i na ovome i na onome svijetu, i sa?uvaj nas patnje u ognju!“ (El-Bekare: 201); „Moj Allahu, molim Te da mi podariš zdravlje i oprost, na dunjaluku i ahiretu“ . Postoji mnogo drugih dova koje se nalaze u Kur’anu i hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. A najbolje dove su one koje se prenose iz ta dva izvora, jer u?enjem njih, ?ovjek zara?uje dvije nagrade: nagradu za u?enje dove i nagradu za slije?enje prakse Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i njegove upute.

Vjerovjesnik u zadnjih deset dana ramazana

Od Aiše, r.a., se prenosi da je Božiji Poslanik, s.a.v.s., kad bi nastupila zadnja tre?ina ramazana, oživljavao no? (raznovrsnim vidovima ibadeta), budio ?eljad (da bi ibadetili) i držao se podalje od svojih žena .
Oživljavao je cijelu no? pokornoš?u, bogoslužjem, u?enjem Kur’ana i upu?ivanjem dova. Budio je svoju ?eljad i udaljavao se od svojih žena kako bi i one imale u?eš?a u ibadetu, pokornosti. A osamljivao se u zadnjih deset dana ramazana u džamiju, kako bi mu i no? i dan bili radi Allaha Uzvišenog udubljen u bogoslužju, uživaju?i u traženju pomo?i i spasa od svog Gospodara. Jer kod onih koji su spoznali Allaha (‘arifun) postoji duhovna zaljubljenost i ?ežnja, te najve?i stupanj ushi?enja, kako Poslanik, s.a.v.s., veli: „A moja najve?a radost je u namazu“ . Kao što je rekao: „Ja zano?im, a moj Gospodar me hrani i poji“ .
Lejletu-l-kadr je rasprostranjena u ramazanu, a najvjerovatnije je da pada u zadnjoj desetini ramazana, pa zato budite oprezni i tražite je tada.
Dragi muslimani, tražimo više lejletu-l-kadr i trudimo se da što više ibadetimo nego ranije. Trudimo se da ?inimo dobra djela i da budemo pokorni Allahu više nego ranije. Poboljšajmo naše stajanje, ruku’ i sedždu u namazu. Predajmo se Allahu našim srcima i dušama kucaju?i na Njegova vrata, kora?aju?i na pragove Njegove milosti, potpuno skrušeni i podignutih ruku, mole?i Ga:
„Gospodaru naš sami smo sebi krivi, i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ?emo biti izgubljeni“ (El-A’raf: 23) .