Laz i grijeh

Islam kao vjera i uputa od Allaha, dž.š., predstavlja sveobuhvatan pogled na svijet i cjelovit životni sistem koji nije zapostavio nijedan segment ljudskog života a da nije odredio pravila i propise po kojima ?e se on urediti, odvijati i na najbolji na?in afirmirati. Da bismo govorili o odnosu islama prema nauci, pa prema tome i medicini, na samom po?etku osvrnut ?emo se na zna?aj koji islam pridaje razumu, toj blagodati kojom je samo ?ovjek odlikovan i uzdignut iznad svih stvorenja. Izme?u nebrojenih blagodati koje su date ?ovjeku, islam na poseban pijedestal stavlja blagodat uma i razuma, odnosno u?enja i prou?avanja nauke, prirodnih i društvenih znanosti, jer je to put do spoznaje Istine i suštine života.

U?i, vjeruj i pokoravaj se

I površno ?itanje svetog kur’anskog teksta ukazuje na to da Kur’an veli?a razum kao Božiji dar i kada se obra?a ?ovjeku, naj?eš?e se obra?a njegovom razumu, zbog njegovih svekolikih mogu?nosti. U Kur’anu stoji:

”I zašto oni ne promisle o carstvu nebesa i Zemlje i o svemu onome što je On stvorio, i da im se, možda, kraj njihov primakao? Pa u koje ?e rije?i, ako ne u Kur’an vjerovati?

(El-A’raf, 185.)

Podsti?u?i na nauku i prou?avanje mikro i makro kosmosa, Kur’an veli:

”U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni no?i i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene.”

(Ali Imran, 190.)

Me?utim, islam u?i da nauka nije sama sebi svrha niti krajnji cilj u ljudskom životu, ve? da je ona samo sredstvo do uzvišenog cilja – spoznaje i istinskog obožavanja svoga Stvoritelja. Kao što znamo, prva objava Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, bila je: “U?i!” – ?itaj, saznaji novo, otkrivaj ono što ti nije poznato, jer se ?ovjek, kao kruna Božijeg stvaranja, upravo razlikuje od drugih stvorenja po toj sposobnosti razmišljanja i promišljanja, ali neka to u?enje bude u ime tvoga Gospodara. Prva objava, tj. ovih nekoliko ajeta s po?etka sure El-‘Alek, privukla je pažnju mnogih istraživa?a, jer su, za divno ?udo, prve rije?i Objave bile ”u?i”, a ne recimo ”vjeruj” ili ”pokoravaj se”.

Prva objava koja je došla u formi Božanske naredbe za u?enjem i prou?avanjem ne bi se nipošto smjela bukvalno shvatiti i ona ne zna?i tek puku pismenost i mogu?nost ?itanja i dešifriranja odre?enih znakova i pisma, ve? ta naredba implicira razmišljanje, prou?avanje, spoznaju, razumijevanje:

”?itaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara, stvara ?ovjeka od ugruška! ?itaj, plemenit je Gospodar tvoj koji pou?ava peru, koji ?ovjeka pou?ava onome što ne zna”

(El-‘Alek, 1-5).

Složit ?emo se da ako se nešto ne upotrebljava, ne rabi, ako se zapostavi, da ?e izgubiti svoju funkciju, da ?e izgubiti na vrijednosti. Stoga nam islam ne dozvoljava da se to dogodi sa našim razumom, tom neiscrpnom blagodati od našeg Stvoritelja. Polaze?i od ?injenice da je razmišljanje jedan od glavnih temelja ljudskog života, islam je kroz cjelokupnu historiju, a tako ?e ostati i u budu?nosti, afirmirao i podsticao na razmišljanje, obrazovanje, u?enje, nau?noistraživa?ki rad i stvaralaštvo. U narednim redovima bavit ?emo se temom kompatibilnosti islama i nauke, u ovom slu?aju medicine. Govorit ?emo o odnosu islama i medicine sa više aspekata. Prvo ?emo navesti i prokomentirati nekoliko impresivnih podataka iz kur’anskih ajeta, koje je potvrdila i prihvatila savremena medicina, potom ?emo nešto re?i o gra?i ?ovjeka kao kruni Božijeg stvaranja, i na kraju ?emo navesti koristi, ali i štete, gledano kroz prizmu medicine, poštivanja odnosno povrede islamskih propisa. Ina?e, kada se govori o nau?nim podacima iz Kur’ana, neophodno je naglasiti vremensku distancu koja dijeli period objave Kur’ana i vrijeme u kojem se uz pomo? nau?no-tehnološkog napretka dolazi do istih ?injenica.

Pokušajte sebi predstaviti sliku društvenih prilika prije ?etrnaest stolje?a u vreloj Arabiji, i nivo nau?no-tehnološkog napretka ?ovje?anstva tog perioda, bez struje i svega onoga što ona pokre?e, zatim bez telefona, mobitela, interneta, automobila, vozova, aviona itd., svega onoga bez ?ega je danas život nezamisliv.

Zadivljuju?i podaci

Uzvišeni, u prijevodu zna?enja, kaže:

”Mi ?emo im pružiti dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i u njima samima, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina. A zar nije dovoljno što je Gospodar tvoj o svemu obaviješten?” (Fussilet, 53.)

Vidimo u ovom kur’anskom ajetu da nam Allah obe?ava pružiti dokaze u nama samima, u gra?i i funkciji našeg tijela, dokaze, koji bi nas trebali, ako pameti imamo, ubijediti da je Kur’an istina i da je to objava od Allaha, a ne plod ljudskih ruku. Evo nekih primjera.

Papilarne linije

”Zar ?ovjek misli da kosti njegove ne?emo sakupiti? Ho?emo, Mi možemo stvoriti jagodice prstiju njegovih ponovo, ali ?ovjek ho?e dokle god je živ da griješi, pa pita kad ?e Smak svijeta biti.” (El-Kijama, 3-5.)

Allah, dželle šanuhu, kategori?no tvrdi da ima mo? da sakupi kosti ljudske radi polaganja ra?una na Sudnjem danu. Poslije toga, objašnjava da je to Njemu lahko uraditi jer ?e On i jagodice prstiju ponovo stvoriti. Ovo na što je Kur’an upu?ivao prije ?etrnaest vijekova, nauka je uspjela otkriti tek mnogo vijekova kasnije, kad je medicina došla do saznanja da su linije koje se nalaze na koži vrhova prstiju precizno postavljene kod svih osoba. Otisci ljudskih prstiju danas predstavljaju jednu od identifikacijskih metoda. Historija otiska prstiju potje?e iz XVII stolje?a, kada je Marcello Malpighi uo?io kožne papile i znojne pore kožnih brazda. Engleski botani?ar Grew je prvi put opisao mustre kožnih brazda 1684. godine, a za najzaslužnijeg za korištenje otisaka prstiju u identifikaciji smatra se škotski fizi?ar Henry Folds, koji je svoje izu?avanje otisaka prstiju nazvao daktilografijom.

Javljaju se u tri oblika: polukružne, kružne i one koje su izmiješane. Zanimljivo je to da se javljaju ve? kod djece u utrobi majke (starosti stotinu do stotinu i dvadeset dana), a upotpunju se kad se dijete rodi i ne mijenjaju se tokom života makar ?ovjek bio izložen raznim doga?ajima (udesima, bolestima, epidemijama i sl.). Velika otkri?a medicine dokazala su ?udo ove kur’anske istine ispituju?i veliki broj ljudi oba spola, razli?itih rasa i uzrasta. U 1884. godini po?elo je upotrebljavanje papilarnih linija kao sredstva za pronalaženje željene osobe, a i dan-danas se ona upotrebljavaju kao ”oružje” u kriminalistici. Prisjetimo se samo da danas na planeti živi preko šest milijardi ljudi, s tim da ne postoje dva ?ovjeka sa istim papilarnim linijama.

Kožna osjetljivost

”One koji ne vjeruju u dokaze Naše, Mi ?emo sigurno u vatru ubaciti, kada im se kože ispeku, Mi ?emo ih zamijeniti drugim kožama, da osjete pravu patnju, a Allah je, zaista, Silan i Mudar!”

(Prijevod zna?enja En-Nisa, 56.)

Savremeni medicinski nau?nici otkrili su da je bol pri udaru ili opekotini upravo najve?i, najbolniji na površini kože, a sve što se ide dublje u tkiva, taj osje?aj je slabiji. Stru?njaci za kožne opekotine kažu da opekotina na površini kože više boli nego ona koja je dublje. Op?epoznata stvar u medicini je ta da završeci osjetnih živ?anih vlakana završavaju slobodno u epiderdu (tkivo na površini) i služe kao receptori za bol. Naravno, nauka je uspjela izdiferencirati razli?ite funkcije nervnih završetaka, pa tako imamo posebna tjelašca koja se nalaze u koži, a služe za osjet, kao što su Vater-Pa?inijeva tjelašca u potkožnom tkivu, a služe za osjet pritiska, Golgi-Mazzanijeva tjelašca obi?no se nalaze u koži i ona tako?er služe za osjet pritiska, Krauseova tjelašca nalaze se u površnim dijelovima korijuma kože i služe za osjet hladno?e, Ruffinijeva tjelašca u potkožnom tkivu služe za osjet toplote itd. Allah Uzvišeni, kada prijeti da ?e nevjernicima ponovo stvoriti ispe?ene kože, odmah nam objašnjava i zašto – da bi neprekidno osje?ali patnju. A kako vidimo, savremena medicina potvr?uje da se receptori boli najviše nalaze upravo na površini tijela, u koži.

Lažno ?elo

”Ne valja tako! Ako se ne okani, dohvatit ?emo ga za kiku (?elo), kiku lažnu i grješnu.” (El- ‘Alek, 15-16.)

Ovdje Uzvišeni prijeti vo?i neprijatelja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kada mu je branio da obavlja namaz kod Kabe, u Mekki, da ?e ga dohvatiti za ?elo, ali što je za nas posebno interesantno, da je to ”…?elo lažno i grješno”. U udžbeniku anatomije centralnog nervnog sistema po kojoj se izvodi nastava na Sarajevskom i mnogim drugim medicinskim fakultetima stoji: ”Prefrontalni korteks (kora velikog mozga u podru?ju ?ela) ima ulogu u rasu?ivanju, apstraktnom mišljenju, planiranju, socijalnom ponašanju, motivaciji i sli?no. Lezije ovog podru?ja dovode do pada moralnih i socijalnih normi ponašanja, op?e nezainteresiranosti intelektualne deterioracije, rastrojstva li?nosti i potpunog mentalnog propadanja” (Anatomija CNS-a, Še?erov-Ze?evi?, str. 68). Ovdje želimo napraviti paralelu izme?u Allahovih rije?i: ”…?elo lažno i grješno ” i navoda od strane anatomskih stru?njaka o ”…rasu?ivanju, apstraktnom mišljenju, planiranju, socijalnom ponašanju, motivaciji i sli?no, a povrede ovog podru?ja dovode do pada moralnih i socijalnih normi ponašanja, rastrojstva li?nosti i potpunog mentalnog propadanja”. Iz ovoga se lahko zaklju?uje da je za laž i grijeh zaista odgovorna kora velikog mozga u podru?ju ?ela, kako je Uzvišeni i rekao: ” Dohvatit ?emo ga za kiku lažnu i grješnu…”, gdje se ustvari nalaze centri za moralnu kontrolu tijela, odnosno za ljudsko ponašanje. Zanimljivo je da mi upravo sedždu ?inimo tim prednjim dijelom glave.

Kratka pojašnjenja : "Islam je sastavljen od pet stvari: šehadeta i svjedočenja da nema drugog boga osim Allaha – la ilahe illalah, i da je Muhammed Allahov Poslanik – Muhammedun Resulullah, od klanjanja namaza, davanja zekata, obavljanja hadždža i posta mjeseca ramazana!". Klanjanje namaza, Namaz - molitva Allahu dž.š. Zekjat - 2.5% od imovine koja se ne koristi (zlato, novac, nekretnine) koju svaki Musliman izdvaja godišnje za pomoć siromašnima. Hadždž - vjerski obred koji vrši onaj ko može najmanje jednom u životu. Post - proces čuvanja tijela od grijeha, vode i hrane tokom mjeseca Ramazana. Ramazan - mjesec u Islamskom kalendaru u kome je početo objavljivanje Kur'an-a. Islamski kalendar se mjeri Mjesečevom-Lunarnom godinom. Hadis- predanje koje se prenosi od poslanika Muhameda s.a.w.s. Buhari, Muslim dva najpoznatija verodostojna sakupljača i objavljivača Hadisa. Za više pročitajte : šta je islam