Islam i nauka
Sta je ono sto karakterise Kur ansku objavu odnosno njene kvantitavne norme jesu zapravo apsolutna skladnost, eticke norme, trajnost, nepromjenjljivost i vjecita zakonitost koja vazi za sva vremena do sudnjeg dana. Izvorno porijeklo svih kultura se nalazi u Bozijoj uputi ne samo arapske kulture vec i evropske kulture, koja se temelji na osnovama izvornog hriscanstva iako danasnja nauka gleda na Boziju uputu kao glavni kamen spoticanja, argumetirajuci to pojavom inkvizicije i proganjanjem naucnika i umnih ljudi toga vremena od strane crkve, kao i stavljanje svih religija pod jedan te isti sistem vrijednovanja, bile su uvodne rijeci prof. Hadzifejzovica.
Uspon i ekspanzija arapske kulture uzrokrovana dolaskom objave i poslanstvom Muhammeda a.s. , zapadni orijentalisti objasnjavaju tvrdnjom da je arapska kultura “izvedena” iz drugih kultura, naime grcke, perzijske, sirijske i indijske. Da su prevedena djela grckih filozofa na arapski su sasvim potvrdne cinjece, kao i stecena saznanja iz oblasti medicine i astrologije kako perzijske tako i indijske kulture toga vremena, ali u Kur anskim ajetima se nalaze Bozanske misli i upute koje asociraju na tada jos uvijek nepoznate stvari i desavanja u prirodi, tzv. prirodne fenomene, koje upucuju covjeka na razmisljanje sto potvrdjuje cinjenicu da Kur an apostrofira razvoj nauke. Kur an podstice covjeka na nova otkrica:
“Oni koji se sjedeci, stojeci i lezeci sjecaju Boga i razmisljaju o stvaranju neba i zemlje i govore: Stvoritelju, Ti nisi stvorio ovo uzalud”. 3:191
Poslije dolaze mnogi savjeti o odgoju duha i nauke:
“…pitajte ljude koji znaju ono sto vi ne znate!” 16:43, 21:7,
i zatim:
“ne zadovoljavajte se sa malo znanja”. 17:85
ili cak:
“Mi uzvisujemo po polozajima koga mi hocemo, a nad svakim ucenim ima uceniji”. 12:76
Medjutim odlucujuce i kljucno je da taj razvoj nauke podstaknut Kur anom, naglasava povratak nauke prije svega u eticke i moralne okvire. Posebni znacaj islamske znanosti je stvaranje eksperimentalnog duha nakon 12 stoljeca, kao i dalji razvitak prirodnih nauka i drustvenih nauka stvarajuci time osnovu, koja je preuzeta od strane hriscanske evrope i nasla dalji razvoj posebno u doba humanizma i renesanse i istovremeno se udaljila od izvornih osnova temeljnih na Bozijoj objavi dobivajuci time poseban karakter ateizma i pobijanja onog Bozanskog ciji smo svjedoci i mi sami. Sve prirodne pojave se mogu provjeriti empirijom, definicija je danasnje nauke. Otkricem atoma, kao i sastavom atoma, naime omotom i jezgrom, a time i elektrona i protona, naucnici su dosli do zakljucka da se sva materija, pa i cio svijet, a i mi u njemu sastoji od elektricnih sila koje su zgrusane u vidu atoma i elemenata.
A. Einstein je dalje u svojoj teoriji relativiteta zastupio tvrdnju da su materija i energija jedno te isto, sto nas navodi na vjerovanje u mogucnost stvaranja materije ovog svijeta iz jednog vida energije, odnosno nepostojanja!, sto Allah dz.s. uostalom i kaze:“Sva energija pripada Bogu”. Kur an. “Bog je zaista Mocan i Nedostizan”. Kur an.
Ovaj drugi dio izlaganja prof. Hadzifejzovica bih zavrsio rjecima poznatog libanskog mislioca sejha Husejna el-Dzisra, koji u svojoj knjizi “Vjerovanje u Boga” u svjetlu filozofije, nauke i Kur ana kaze:”Vjerovanje u Boga je potreba i nuzda stoga sto to vjerovanje predstavlja: izvor vrlina, zauzdavanje nevaljalih djela, jacinu savjesti, dokaza, odlucnosti u nevoljama, balzam strpljivosti u nesrecama, stub zadovoljstva sa sudbinom, svjetlo nade u grudima, hranu duse kad ovu zivot ostavi bez hrane, utjehu srcima kad smrt nastupi ili kad se priblizi i najcvrscu vezu izmedju covjecnosti i njenih plemenitih ideala”.
(ikc-berlin.de/islam i nauka)
