Vrijednost posta

Post je star koliko i ?ovje?anstvo. ?ak je i najpoznatiji “otac nau?ne medicine” Hipokrat (460.-375.pr. Kr.) iz medicinskih razloga postio i napisao prvo upustvo o obavljanju posta. Svojim pacijentima Hipokrat je savjetovao da umjesto lijekovima dušu i tijelo lije?e postom, umjerenom fizi?kom aktivnoš?u i ?istim zrakom. Hipokrat je tvrdio da svaki ?ovjek nosi ljekara u sebi, samo mu treba pomo?i pri djelovanju. Prema Hipokratu  “Glad je majka zdravlja, pretjerana sitost izvor raznih bolesti. Kad se bolesnik hrani obilno, hrani se i bolest.” Osim Hipokrata, postili su i drugi veliki mudraci poput Lao Cea, Pitagore, Platona, Sokrata. Pozitivne u?inke posta poznavale su i stare civilizacije: Asirci, Babilonci, Kinezi (Taoisti), Grci, Palestinci i Rimljani, Indijci, Egip?ani i drugi.

Danas se javlja sve više nau?nih radova koji se bave fenomenom posta i pokušavaju objasniti kako ?ovjek nakon 30 dana ustezanja od hrane i pi?e postane zdraviji. Ameri?ki lije?nik Herbert Šelton u svojoj 45 godina dugoj ljekarskoj praksi na Institutu za zdravlje u SAD-u gladovanjem je lije?io pacijente. Šelton je objavio knjigu pod nazivom «Post može da vam spasi život», u kojoj je naveo mnoge koristi od posta. U istoj knjizi Šelton piše:

« Nema ništa ljepše nego biti svjedok kompletnog oporavka za vrijeme posta kod bolesti kao što su: hroni?ni ekcem, urtikarija, proširene vene, ?ir na želucu ili dvanaestopala?nom crijevu, astma, kolitis, artritis, amebna dizenterija, endokarditis, sinuzitis, bronhitis, neuitis, nefritis, akutna i hroni?na upala slijepog crijeva, fistule, psorijaza, sve vrste digetivnih poreme?aja, kamen u uritarnom traktu i u žu?i, pelagra, glaukom, izrasline na grudima, epitelion, migrena, acidoza, epilepsija, paraliza, Rajnoova bolest, lokomotorna ataksija… Ovom spisku mogu da se dodaju mnogi drugi poreme?aji, a ni tada on ni ne bi bio potpun. Mnogi ?e re?i da je ovo glupost. Drugi ?e re?i da ne postoji lijek za sve bolesti. Svima koji sumnjaju, moramo da kažemo sa svom ozbiljnoš?u, da su dobro kombinovani i odabrani post i dijeta najbliži ‘lije?enju svega’ što je mogu?e zamisliti».

Odmor za tijelo i um

fasting_Ramadan_by_badr_ex1Osim Šeltona i brojni drugi nau?nici širom svijeta istraživali su kako Ramazanski post uti?e na zdravlje. Svako od njih na post gleda kao na «operaciju bez noža». S vjerskog aspekta treba re?i da Božiji Poslanik Muhammed, s.a.v.s., direktno ukazuje da važnost posta, te kaže «Postite, pa ?ete biti zdravi!». ?ovjek ne treba biti sklon prejedanju, pretjerivanju u hrani i pi?u, jer osim što na taj na?in uništava organizam, stvara plodno tlo za mnoge bolesti i umrtvljuje svoje tijelo. Nau?nici su dokazali da jedan dan posta iz tijela otklanja ostatke deset dana. 36 dana posta bilo bi dovoljno da se iz organizma uklone svi otrovi koji su se nagomilali tokom cijele godine. Osim što odmara tijelo i um, te otklanja neke tegobe, post ima i mnoge druge pozitivne u?inke, o ?emu više možete pro?itati ovdje.

Mnogi ucenjaci našeg vremena posvetili su pažnju pojašnjenju zdravstvenih koristi islamskog posta oslanjajuci se u tome na dostignuca (otkrica) savremene medicine. Organizovali su posebne seminare i kongrese na kojima su govorili o znanstvenoj nadnaravnosti Kur’ana i njegovih propisa. Iznijeli su naucne cinjenice koje potvrduju pozitivan uticaj posta na sve dijelove tijela i pomaže u lijecenju stomacnih bolesti, što nije bilo poznato prijašnjim ucenjacima. Bitno je napomenuti da cilj navodenja zdravstvenih koristi posta nije podstaci ljude na post zbog zdravstvenih razloga, nego povecanje ubjedenja vjernicima i podsticanje slabih duša na ozbiljno razmišljanje o Allahovoj vjeri, velicini, mudrosti i nadnaravnosti njenih propisa.Ovdje cemo spomenuti koristi koje je naveo doktor Abdulaziz b. Ismail u knjizi “El-Islamu vet-Tibbul-hadisu”(Islam i savremena medicina), koji kaže: “Pokazalo se da je post koristan u mnogim situacijama, predstavlja jedinstven lijek u odredenim bolestima, a najvažniji lijek u zaštiti od sljedecih bolesti: Trajni poremecaj crijeva popracen fermentacionim reakcijama unutar bjelancevina i škroba, u ovom slucaju pomaže post a posebno nekonzumiranje vode izmedu dva obroka ili veliki razmak izmedu dva obroka kao što je slucaj s postom.2. Naglo povecanje tjelesne težine koje dolazi od mnoštva hrane i malo kretanja. Post je najkorisniji lijek za ovu bolest s time da je potrebno umjereno uzimanje hrane u vrijeme iftara i zadovoljavanje vodom u vrijeme sehura. 3. Povecanje krvnog pritiska što se posebno manifestuje u vrijeme povecanog raskoša (ugodnosti) i duševnih afekata. Mjesec ramazan je blagodat i blagoslov za ovakvu vrstu poremecaja, a pogotovo ako se radi o osobama kod kojih je tjelesna težina prešla prirodnu granicu.

 

 

4. Trajna upala bubrega popracena kihanjem i podbuhlošcu (otecenošcu). 5. Srcane bolesti popracene podbuhlošcu.

6. Trajna upala zglobova narocito ako je popracena debljinom, što je karakteristicno za žene iznad 40 godina. Možda ce neko reci: “Osoba koja je pogodena nekom od navedenih bolesti mora se savjetovati sa doktorom po pitanju posta (tj. da li može postiti ili ne), dok je post propisan zdravim osobama?

Kažemo: “Slažemo se sa tom konstatacijom, medutim, post je koristan zdravim osobama sa tog aspekta što ih cuva od navedenih bolesti. Sve ove bolesti razvijaju se postepeno tako da ih covjek ne može otkriti u njihovom pocetnom stadiju. Ono što je sigurno i medicinski potvrdeno jeste da post predstavlja preventivnu zaštitu od ovih bolesti. Statisticki podaci u koje nema nikakve sumnje, pokazali su da debljina (gojaznost) cini tijelo podobnim za prihvatanje razlicitih vrsta oboljenja, kao što su šecer, povecanje krvnog pritiska, trajna upala zglobova i sl. Suprotno od toga smanjenje tjelesne težine cini tijelo otpornim prema spomenutim bolestima. (23,24 str.)

Zdrav ?ovjek ima hiljadu želja, bolestan samo jednu – da ozdravi. Put do zdravlja vodi preko stomaka, pa se post preporu?uje ne samo iz vjerskih, nego i medicinskih razloga. Ramazanski post traje 30 dana, tokom kojih se na prirodan na?in  iz organizma izbacuju svi otrovi. Ustezanje od vode za tijelo je teže nego ustezanje od hrane, jer bez vode ?ovjek može živjeti samo 15 dana, a bez hrane ?ovjek može izdržati 60 dana.  Upravo zato po islamu post je ograni?en na period od zore do zalaska sunca. U to vrijeme svaki posta? treba da duhovno oja?a, preispita sebe i svoje postupke, testira snagu volje, strpljenje i toleranciju. Post pove?ava energetske potencijale, ja?a imunološki sistem, podsti?e ozdravljenje, obnavlja krvne stanice, ubrzava metabolizam, topi salo, poboljšava san…. Ovaj popis bi mogao i?i dalje, jer se postom izoštrava um, pove?ava fizi?ka i mentalna produktivnost, poboljšava mentalno i emocionalno stanje, te poti?e dugovje?nost. Sve u svemu blagodati posta su ogromne i vrijedi se na njih posebno osvrnuti.?iš?enje organizma od toksina

 Tokom posta jetra intenzivira svoje aktivnosti. Tijelo se oslobadja toksina kroz mokra?ni mjehur i debelo crijevo. Na po?etku posta javljaju se glavobolja, slabost, nervoza i neraspoloženje, zato što se tijelo osloba?a taloga iz tkiva, ?ijim topljenjem nastaju otrovi koji odlaze u krv prije nego što se izbace iz tijela. Tri do ?etiri dana nakon po?etka posta organizam poseže za rezervama bjelan?evina i masno?a iz tijela. Loš zadah i neprijatan miris tjelesnih izlu?evina znak su da se organizam ?isti od toksina. Drugi stepen posta (3. do 7. dan) uklju?uje ?iš?enje sluzi, masno?a, odumrlih stanica i drugih toksina koji lakše izlaze iz sistema. Nakon samo tri dana posta želja za jelom je smanjena, a organizam pun energije jer se po?inje izlu?ivati endorfin koji ublažuje bol i podiže raspoloženje.
Smanjen rizik od moždanog udara

 Stru?njaci ameri?kog Nacionalnog instituta za prehranu tokom Ramazana proveli su istraživanje u Tunisu nad 30 zdravih osoba. Rezultat je pokazao da je kod posta?a nivo dobrog holesterola pove?an za 20 posto. Loš holesterol se taloži na stijenkama krvnih žila, što uzrokuje rizik od kardiovaskularnih bolesti. Dobar holesterol ima suprotan u?inak. Potrošnja zasi?enih masno?a pove?ava nivo lošeg holesterola. Tijekom posta tijelo troši dio svojih masnih rezervi, koje pomaže u smanjenju holesterola u krvi, a time i smanjuje rizik od moždanog udara.

 

«Odmor» za srce

U normalnim okolnostima 10% od iznosa krvi koja je potrebna srcu, odlazi na probavni sistem. Tokom gladovanja, taj postotak se smanjuje, jer srce radi manje intenzivno i troši manje krvi. Tako srce za vrijeme posta uštedi oko 14.000 otkucaja na 24 sata. Manje hrane u crijevima zna?i manji pritisak stomaka na grudi, što pospješuje disanje te se plu?a, a potom i sve stanice organizma, brže i bolje opskrbljuju kisikom. U tom stanju plu?a se šire bez prepreka. Tako?er, smanjuje se pritisak na srce zato što nema potrebe za pumpanjem ve?e koli?ine krvi u probavni sistem.

 

Smanjenje krvnog pritiska

 Smanjena koncentracija tjelesnih teku?ina tokom posta pozitivno utje?e na bubrege i dovodi do smanjenja krvnog pritiska. Za vrijeme gladovanja smanjuje se koncentracija soli kao što su natrij, kalcijum oksalat i fosfat, što sprije?ava formiranje kamenca i tumora.

 

Podmladjivanje organizma

 Ljudsko tijelo je savršen organizam u kojemu se radja i umire više od 2,5 miliona stanica. Organizam je toliko inteligentan da za vrijeme posta prvo jede svoje štetne djelove (izrasline, tumore, bolesna tkiva…).Gladovanjem tijelo po?inje više raditi i aktivirati obnavljanje stanica. Cjelokupni organizam se osvježava, obnavlja i podmladjuje.

 

Gubitak kilograma

 Kada 30 dana u svoj organizam unosite ograni?ene koli?ine hrane i pi?a sasvim je normalno da dodje do gubitka kilograma. Prema ameri?kom doktoru Herbertu Šeltonu kada ne uzimamo hranu, organizam se hrani deponovanim rezervama koje se nalaze u krvi, kostima, u jetri, u žlijezdama, pa ?ak i u samim ?elijama od kojih se tijelo sastoji. U njima se nalazi skladište proteina, masti, še?era, vitamina i minerala, pa tkiva prelaze na koriš?enje rezervi obrnutim redom u odnosu na njihovu važnost u organizmu. Prva na redu za trošenje je mast.
?istija  koža

 Isto kao i u krvi, tako i u našem organizmu post smanjuje udio vode, a ova ?injenica doprinosi lije?enju mnogih bolesti kože i dovodi do poboljšanja imuniteta. U odnosu na neposta?e, vrlo je mala mogu?nost da ?e posta? oboliti od kožnih bolesti koje se prenose preko velikih podru?ja tijela. S postom is?ezavaju alergije, migrene, akne, a pozitivno djeluje i na lije?enje raka.

Olakšan rad probavnog sistema

 Post olakšava rad probavnog sistema, jer se u organizam unosi manje hrane i pi?a. Sam tim smanjuje se kiselost želuca, od koje pate milioni osoba širom svijeta. Ujedno se smanjuju rizik od pepti?kog ulkusa, koji nastaje zbog narušene ravnoteže izme?u agresivnih faktora (želu?ana kiselina, pepsin i dr.) i obrambenih mehanizama sluznice gastrointestinalnog trakta (mukus, bikarbonati, mikrocirkulacija, prostaglandini i dr.). Nau?nici su se složili da se zahvaljuju?i postu s varenja hrane energija usmjerava na druge zna?ajnije aktivnosti.

 

Preventiva kod dijabetesa

Izvrsna prilika za regulisanje rada guštera?e je suzdržavanje od hrane i pi?a. Guštera?a izlu?uje inzulin, koji pretvara še?er u suhe ili masne tvari koje se akumuliraju u tkivima. Kod osoba s pove?anom tjelesnom težinom i velikim brojem masnih stanica poja?ana je potreba za inzulinom, ali nakon nekog vremena guštera?a postaje umorna i više ga ne može proizvesti. Javlja se umor, iscrpljenost, žedj i poja?ano mokrenje, što nagovještava dijabetes. Debele osobe trebale bi postiti jer ?e njihovo tijelo tokom posta potrošiti 97% masno?e, a i guštera?i ?e biti omogu?eno da radi normalnije.

 

Poboljšanje vida

 Poslije posta ?ovjek vidi dva puta bolje, jer se s postom vid izoštrava. Post smanjuje unutrašnji pritisak o?ne jabu?ice, što je posebno zna?ajno kod pacijenata koji imaju glaukom ili oboljenja mrežnice.

 

PMS

Post smanjuje sadržaj vode u krvi, što dovodi do njezina zadebljanja i smanjenja težine krvi od 26%. Koli?ina krvi u žilama se smanjuje, a pove?ava osloba?anje prostaglandina. Zato post može umanjiti bolove kod PMS-a.

 

Razlika izmedju posta i dijete

Post se ?esto poistovje?uje s dijetom. No ova dva izraza se dosta razlikuju. Dijeta je poseban režim ishrane, s odabranim namirnicama i unaprijed odredjenim pravilima. Tada govorimo o apstinenciji ili suzdražavanju od unosa odredjene hrane i pi?a. Kod Ramazanskog posta od zore do zalaska sunca morate se potpuno suzdržavati od unosa hrane i pi?a, što kao nuspojavu ima gubitak kilograma. Izgubljeni kilogrami mogu se po završetku mjeseca posta duplo vratiti, ukoliko ne budete paziti na ishranu.Zato vrijedi na kraju ovog teksta citirati  poznatog arapskog doktora El-Harisa b. Keldeha, koji kaže: „Stomak je izvor bolesti, a paziti na ishranu glavni je lijek!“

Postom do izlje?enja raka U knjizi: Rak, leukemija i druge prividno neizlje?ive bolesti izlje?ive prirodnim putem, austrijski ljekar 80-godišnjak R. Brojs tvrdi da se rak može izlije?iti pomo?u posta, putem unutrašnjih sila koje svaki organizam ima u sebi.Po njemu “post jeste i ostaje za sada najdragocjeniji oblik lije?enja bolesti”. Brojka od preko 10.000 izlije?enih ovom terapijom uvijek mu je iznova služila kao dokaz da nema ni?eg radikalnijeg i ljekovitijeg od dobrovoljnog odricanja od hrane i omogu?avanje lije?enja unutrašnjim silama koje u sebi ima svaki organizam. Me?utim, tu unutrašnju silu veoma malo poštujemo. Iz neznanja zanemarujemo ono što je ?ovjekov Stvoritelj stavio u njegovo tijelo. Brojsov metod lije?enja postom polazi od teorije da za vrijeme posta, da bi se održali vitalni organi organizma, tijelo mora “pojesti tumor i sve drugo što ne pripada organizmu.”Onaj, kome post nije stran, odmah shvata suštinu, jer za vrijeme posta tijelo se osloba?a svega onoga što mu ne prpada, pa tako u stvarnosti razdvaja sve što je bolesno od zdravog, sve dok tijelo još raspolaže sopstvenim rezervama snage i bolesnik gaji uvjerenje postojanja božanske sile lije?enja u sebi.Brojs ?esto podsje?a da je tumor samostalna izraslina i da njegove ?elije mogu da nestanu jedino postom, jer su i nastale usled pogrešne ishrane. Iz iskustva znamo da se tijelo odricanjem od hrane oslobadja svega što mu je strano, tj. svega što ne pripada organizmu.

Uloga posta u lije?enju duševnih oboljenja

Nije potrebno veliko znanje pa da se spozna vrijednost islamskog posta za zdravlje ljudi. O tome se danas piše ne samo u nau?nim ?asopisima i stru?no-medicinskim knjigama, ve? i u takvima koje nisu ni najmanje naklonjene vjeri, ali informiraju o dostignu?ima nauke i uspjesima iz prakse.

Manje je poznato da i psihoterapija pridaje zna?aj postu. Pod psihoterapijom se podrazumijeva lije?enje duše, psihe. Nau?no re?eno, to je metoda lije?enja koja se primjenjuje kod svih neuroza, a u nekim slu?ajevima i kod psihoze.

Veoma su vrijedni pažnje rezultati do kojih je došao ruski psihijatar dr. J. Nikolajev, primarius jedne klinike za duševna oboljenja nedaleko od Moskve. On je sa uspjehom primjenio novi postupak u lije?enju mentalno oboljelih terapijom koja se sastoji u potpunom i dugotrajnom postu. Odbijanje hrane ?est je sindrom akutne šizofrenije. Takvi su bolesnici do sada prinudno hranjeni. Me?utim, dr. Nikolajev je takvu reakciju shvatio kao spontano opiranje bolesnikovog organizma, pa je došao na ideju da pokuša primijeniti metodu totalnog posta. Za vrijeme posta bolesnici dobijaju samo vodu, vitaminske injekcije i rastopine nekih mineralnih soli. Otkrice dr. Nikolajeva važno je i sa jedne druge strane. Ono, naime, ide u prilog jednoj od novijih i najzna?ajnijih hipoteza o uzrocima nastanka šizofrenije. Prema toj hipotezi, šizofrnija je organska bolest fiziološke prirode izazvana poreme?ajima u metabolizmu, tj. u hemijskim procesima bolesnikova tijela u toku kojeg se stvaraju neke otrovne supstance koje negativno djeluju na rad mozga, upravo kao kod droge. Post, prema Nikolajevu, pruža organizmu priliku da se “pro?isti” od tih supstanci, da uspostavi svoj metaboli?ki ekvilibri i da ozdravi.

Naša je štampa pisala o slu?aju izlje?enja teške upale zglobova postom, ?ija je terapija trajala mjesec i po dana. Poznato je da je Mahatma Gandi politi?ar i filozof imao 64 godine kada je 1933. god. proveo svoj ?uveni totalni post. Prema nalazima lije?nika koji su ga nadzirali, nakon deset dana posta toliko se podmladio da je izgledao kao da je ?etrdesetogodisnjak.

Prema tome, sve islamske ustanove i propisi imaju svoje duboko opravdanje. Savremena nauka ih takore?i svakodnevno potvr?uje.

Islamski post je ljudska potreba. Postom se lije?i i tijelo i duša i to bez nekih posebnih izdataka i troškova. Post je veliki prijatelj.

 

Duhovna komponenta posta 

 
Preciznije receno post ima svoju materijalnu i duhovnu komponentu. Duhovna komponenta je cilj dok je materijalna komponenta samo sredstvo do tog cilja. Zbog toga cemo u narednom tekstu kazati nešto više o duhovnoj strani posta, tj. o njegovim najbitnijim segmentima: postu srca, jezika i ociju.Post srca 
 
Vjernicko srce treba da ostavlja samodopadanje (umišljenost) što znaci: videnje vlastite licnosti na jednom zavidnom nivou i sa osobinama koje ne posjeduju drugi. Najbolji lijek za ovu vrstu bolesti je osvrtanje na hiljade manjkavosti i slabosti koje posjeduje i koje možda na tren zaboravi, jer je njegovo prirodno svojstvo zaborav. Nadam se da niko od nas ne bi volio da mu Onaj koji ne zaboravlja i zna ono što je vidljivo i nevidljivo, pokaže sve njegove pogreške, mahane i propuste pred ljudima. Vjernicko srce ostavlja zavist i mržnju koji upropaštavaju dobra djela, zatamnjuju srce i otežavaju na taj nacin kretanje covjeka ka njegovom Gospodaru. U Džennet nece uci osim cisto i sacuvano srce kao što kaže Allah, dž.š.:”Na dan kada nece nikakvo blago, a ni sinovi, od koristi biti, samo ce onaj koji Allahu srca cista dode spašen biti.” (Prijevod znacenja – Eš-Šu’ara’ 88.-89.)Post jezika 
 
Koliko je postaca upropastilo svoj post onoga trenutka kada su dozvolili da sa njihovih jezika izlaze otrovne, ružne i teške rijeci koje zagorcavaju život njihovim bližnjima, unose nemir u njihova srca i siju nered i nepravdu medu vjernicima? Jezik je izvor velikog broja zala i ne može ga pobijediti osim onaj koji uloži veliki trud i cesto moli Allaha da mu pomogne u tome. Najveca zla koja proizvodi jezik su: ogovaranje, laž, prenošenje tudih rijeci sa ciljem širenja nereda medu ljudima, bestidan govor, psovka, proklinjanje, lažno svjedocenje i dr.Jezik može biti put ka dobru i ka zlu. Blago onome ko njime bude spominjao Allaha, tražio oprosta od Njega, hvalio Ga i slavio, zahvaljivao Mu i kajao se pred Njim, a teško onome ko njime bude narušavao casti drugih, vrijedao Allahove svetinje (mislimo na sve ono što je u Islamu sveto) i omalovažavao tude vrijednosti. Cijenjena i uvažena braco i sestre postaci! Ovlažite vaše jezike spominjanjem Allaha i ispravite njihove pogreške bogobojaznošcu i strahopoštovanjem prema vašem Velikom i Uzvišenom Gospodaru.Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 
 
“Onaj ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka govori dobro ili neka šuti.”(Buhari i Muslim) 
 
Post ociju Post ociju se ocituje u njihovom cuvanju od onoga što je Allah zabranio, kao što je gledanje razvratnih slika (na TV ekranu i casopisima), tudih žena (ljudi) i sl. Oci su prolaz ili kapija koja vode srcu i onaj ko ne bude cuvao pogled od onoga što je zabranjeno, bit ce pogoden sa cetiri zla:
 

-Raštrkanost ili nesredenost srca

-Umaranje (slamanje) duše gledanjem u ono do cega ne može doci. -Gubitak slasti u ibadetu.

Kaže pjesnik: Pozdravi se sa svjetlošcu imana

ako ne sputaš svoje oci i ne budeš ih cuvao od harama

nece osjetiti slast imana osim onaj ko svoj pogled obara

– Kazna koju mu je Allah pripremio zbog narušavanja tude casti i gledanja tudih sramota. Suprotno ovome, onaj ko bude obarao pogled, snaci ce ga tri velika dobra: -Svjetlost u srcu, povecanje imana, bježanje šejtana od njega.

Specificnosti ramazana Povezivanje šejtana u okove i lance tako da ne mogu doci do Allahovih robova, postaca i odvratiti ih sa puta istine i dobra. Na ovaj nacin Allah, dž.š., ih pomaže i veže njihovog ljutog neprijatelja, koji poziva svoje sljedbenike da budu od stanovnika ognja užarenog. Zbog toga nalazimo kod postaca veliku želju za cinjenjem dobra i ostavljanjem zla, za razliku od drugih mjeseci.

Zadah iz usta postaca ljepši je kod Allaha od mirisa mošusa. Kada kažemo zadah (ar. haluf) mislimo na neugodni miris koji dolazi iz usta usljed ispražnjenosti želuca od hrane. Taj zadah je ljudima neprijatan (neugodan) ali je, kao što smo culi, kod Allaha ljepši od mirisa mošusa. Razlog tome je što je on produkt ibadeta i pokornosti Allahu, dž.š., a sve što je produkt ibadeta i pokornosti Allah, dž.š., voli i daje u zamjenu za njega ono što je bolje i ljepše. Nagrada za post nije ogranicena odredenim brojem i kolicinom. Allah za njega posebno nagraduje kao što smo naveli u hadisu Ebu Hurejre (… osim posta. On je Moj i Ja za njega nagradujem.) Kako smo zakljucili iz ovih Allahovih rijeci da je nagrada za post neogranicena? Poznato je da se za dobra djela dobiva desetorostruka ili sedamstorostruka nagrada, a što se tice posta Allah, dž.š., je nagradu za njega pripisao Sebi bez spominjanja odredenog broja, a On je Najplemenitiji i Najdarežljiviji. U drugom hadisu jasno se navodi da je nagrada za post neogranicena i poznata samo Allahu, dž.š. Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Što se tice djela ciju nagradu ne zna niko sem Allah, to je post.”

Allah, dž.š., je pripisao post Sebi i izdvojio ga izmedu ostalih djela zbog toga što je iskrenost u njemu posebno izražena i teško ju je pomiješati sa licemjerstvom i pretvaranjem. Post je tajna izmedu roba i njegova Gospodara i nemoguce je da za nju zna iko osim njih. Drugim rijecima receno; nije li postac u stanju, kada se osami, prekinuti post, jesti, piti i raditi sve ono što mu je Allah zabranio samim postom, a zatim pred ljudima glumiti da posti? Jeste, u stanju je da takvo što uradi, ali to on ipak ne radi jer je svjestan da ga njegov Gospodar nadzire kada je s ljudima i kada je sam i da Mu i najsitnija stvar ne može promaci. Zbog toga kaže Allah, dž.š., u hadisu kudsijju hvaleci postace:”… ostavlja hranu, pice i prohtjeve radi Mene.” Post je štit koji štiti i cuva postaca od bezvrijednog i bestidnog govora kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada covjek bude postio, neka izbjegava bestidni govor i neka se ne prepire.” Takoder post cuva postaca od Vatre, da nas Allah sacuva i udalji od nje.

Primjeri u?inka posta na pojedine organe

Imuni sistem ima zada?u da se  bori protiv raznih  materija i klica stranih  našem organizmu  koji velikim dijelom dospijevaju u naš organizam putem hrane, pa za vrijeme posta  tako re?i imuni sistem nema posla sa tim materijama ve? preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu.Sa fiziološkog aspekta post nastupa sa po?etkom korištenja masti kao izvora energije, a to je otprilike 8-10 sati nakon prekida unosa hrane, tj. nakon jela. Nizak nivo ugljenih hidrata, uzrokovan postom, u krvi  smanjuje potrebe našeg tijela za inzulinom, a time se štedi guštera?a što bi predstavljalo efikasnu i jeftinu metodu prevencije dijabetesa.Sistem organa za varenje za svoje vlastite aktivnosti probave hrane koristi velike koli?ine energije iz tijela! U toku posta ta energija se preusmjerava za druge potrebe organizma, a sam probavni sistem se regeneriše: popravljaju se eventualna ošte?enja sluznice koja su podloga ulkusima, guštera?a i jetra smanjuju lu?enje i regenerišu svoje kapacitete za lu?enje probavnih sokova.

Post štedi srce

Srce je popre?no prugasti miši?, organ koji neumorno obavlja svoju funkciju 24 sahata dnevno, 365 dana u godini. Izme?u sistole i dijastole srce hvata kratki interval za odmor. To zna?i  da se srce jednog sedamdesetogodišnjaka  odmara oko sedam godina.  Taj najoptere?eniji organ u tijelu kuca oko 70 puta u minuti, a oko 100.000 puta u samo 24 sata, za vrijeme posta srce kuca oko 60 puta u minuti, oko 85.000 puta dnevno, što zna?i   da se sa?uva više od 15.000 otkucaja srca u 24 sahata. Srce prosje?no pumpa 5 litara krvi u minuti a to zna?i da kroz sr?ani miši? pro?e 300 litara krvi na sat, 7200 litara na 24 h. Dok za  vrijeme posta 260 litra krvi na sat, 6200 na 24 h što zna?i manje za 1000 litra na 24 h.

Da bismo shvatili važnost uticaja posta na rad srca, trebamo znati da su metaboli?ke potrebe odre?enog tkiva  neuporedivo ve?e u  fazi aktivnih metaboli?kih procesa nego što je to slu?aj u fazi mirovanja, a materije neophodne za te metaboli?ke procese tkivo dobija krvlju, koju kao što znamo pumpa srce. Uze?emo za primjer crijeva. 10%  krvi pumpane od strane srca ide u gastrointestinalni trakt za vrijeme varenja. Ovaj iznos je smanjen za vrijeme posta.

Poslije obroka raste motorna, sekretorna, i apsorptivna aktivnost crijevnih resica ?ija je površina  oko 250 m2, tj. otprilike površina teniskog igrališta. U svakoj resici postoji dovodni i odvodni krvni sud kroz koji srce u aktivnoj fazi varenja hrane treba da pumpa krv. Protok u narednim satima polahko opada da bi poslije nešto više od 6 sati poslije obroka uglavnom zaobilazio resice. Nije teško zaklju?iti kako poslije, recimo deset sati posta svaki dan u ramazanu, srce u stvari nema potrebe da pumpa krv u tu ogromnu mrežu sitnih krvnih sudova u milionima crijevnih resica. To zna?i manji umor i više odmora za  sr?ani mišic?.

Tako?e je važno naglasiti da sve preuzete hranjive materije iz krvi od strane crijevnih resica  sada idu u jetru koja je najve?i unutrašnji organ, tako?e sa svojim mnogobrojnim sitnim krvnim prostorima gdje ?e se te tvari prera?ivati, što predstavlja aktivnu fazu jetre, a to opet zamara srce.

Ja?anje vlastitih odbrambenih  snaga

Imuni sistem ima zada?u da se  bori protiv raznih  materija i klica stranih  našem organizmu  koji velikim dijelom dospijevaju u naš organizam putem hrane, pa za vrijeme posta  tako re?i imuni sistem nema posla sa tim materijama ve? preusmjerava svoje aktivnosti u druge organske sisteme i efikasnije je u otklanjanju displazija i prekanceroza, tj. promjena koje prethode karcinomu.

U toku posta pove?ano je lu?enje kortikosteroida, hormona nadbubrežne žlijezde, a poznat je njihov zna?aj danas u medicini. Oni predstavljaju okosnicu terapije mnogih, posebno upalnih oboljenja. Može  se re?i da ostvarivanje samo ove dobiti, dovoljna je stimulacija za post. Tako?e je dokazano pove?ano lu?enje interferona,  posebne supstance koja se stvara u specijalnim ?elijama a zna?ajan je u borbi protiv virusnih infekcija.

Prevencija gojaznosti

Detoksikacija i smanjenje tjelesne težine je još jedna dobit koju ostvarujemo putem posta. Gojaznost je u sadašnjim relevantnim medicinskim knjigama osu?ena kao riziko faktor (faktor koji pospješuje nastanak) mnogih opasnih i smrtonosnih oboljenja, a prije svega srca (angina pectoris i infarkt miokarda) i krvnožilnog sistema (ateroskleroza, povišen krvni pritisak), ali i organa za disanje, varenje, izlu?ivanje mokra?e, endokrinih žlijezda (žlijezda sa unutrašnjm lu?enjem- dijabetes melitus), osteomuskularnog sistema, i svakako nepobitan je uticaj gojaznosti na mentalno zdravlje gojaznih ljudi jesr su to uglavnom osobe koje su nezadovoljne sopstvenim izgledom.

Naime, gojaznost u SAD-u  je državni problem, a uzrokovan je svakako nepravilnom ishranom. Unos hrane u organizam mora obezbjediti metaboli?ke potrebe organizma, ali ne i prekomjerne da uzrokuje gojaznost.

Gojaznost je bez sumnje uzrokovana  prekomjernim unosom energije u odnosu na njenu potrošnju. U lije?enju gojaznosti dizajnirane su razli?ite vrste dijeta, ali kod svih autora neizostavno je prisutno, u ve?em ili manjem stepenu ustezanje od hrane.

Svakako ?emo se složiti da odrasla osoba, koja je po islamu dužna postiti, svake godine pro?e neku vrstu dijete i time prevenira  ili lije?i gojaznost.

Smanjenjem koli?ine masnog tkiva smanjujemo površinu gdje se skladište otrovne lipofilne materije kojih je u ishrani savremenog ?ovjeka jako puno (lijekovi, pesticidi, prera?ena hrana, konzervansi itd) koji su nerijetko uzrok pojavi malignih i drugih oboljenja. Tako?e se smanjuje nivo masno?a u krvi , holesterola i triglicerida koji su osnova ili najzna?ajniji riziko faktor pojave ateroskleroze, oboljenja krvnih sudova koje je preduslov nastanka infarkta kako sr?anog tako i  moždanog.

Smanjuje opasnost od epilepti?nog napada

Podloga epilepsije je pove?ana razdražljivost nervnih stasnica, a dokazano je smanjenje njhove podražljivosti tokom posta putem tranzitornog pove?anja nivoa ketonskih tijela u krvi, koji smanjuju iritabilnost neurona.

Post podmla?uje organizam

Do starenja organizma može do?i prijevremeno, ponekad se starenje jako ubrzava, nakupljanjem otpadnih tvari u stanicama, što optere?uje stanicu i ometa njeno normalno obnavljanje i prehranjivanje. Uslijed slabog i nedovoljnog kretanja, manjka zraka, sunca i fizi?ke aktivnosti sve stanice po?inju ja?e i ja?e degenerirati i stariti, odnosno propadati, jer u njima nema stimulansa za življenje. One umorne i zasi?ene, preoptere?ene – umiru.

Za sprije?avanje starenja, gladovanje je put koji izaziva stanicu, tkivo i organizam, da se “probude” prema životu, da se aktiviraju, a to zna?i da se stanice ponukaju na odbacivanje tvari koje su smetnja i optere?enja. Gladovanjem se otvaraju putevi za odbacivanje štetnih tvari i stanici se tako otvara put rastere?enja.  Stare i istrošene ?elije se uklanjaju, a mla?e ih nadomještaju – spremne za život pun aktivnosti. Volja za životom pobudena gladovanjem, osje?ajem gladi, duboko zahva?a cijeli organizam.

Osobitosti islamskog posta

Islamska definicija posta  glasi: ” Post je uzdržavanje od jela, pi?a, spolnog op?enja i svega onoga što kvari post od zore do zalaska sunca” U novije vrijeme sve je više ozbiljnih medicinskih studija koje potvr?uju koristi islamskog posta kako za tijelo tako i za psihu,  budu?i da je  islamski post puno više od pukog gladovanja.  Naime, islamski post je jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih metoda lije?enja,  a dugotrajan post prevencija je mnogim oboljenjima. Post bi ?ovjeku trebao biti dodatni motiv u ostavljanju onoga ono što je, po islamu, strogo zabranjeno, prije svega, ogovoranja, laži, prenošenja tu?ih rije?i s ciljem sijanja neprijateljstva me?u ljudima, nepravde, nasilja a zatim i ostalih velikih grijeha, jer svrha posta nije puko gladovanje i apstinencija od hrane, pi?a i strasti, nego sticanje bogobojaznosti.

Kaže Uzvišeni Allah: “O vjernici propisuje vam se post kao što je bio propinan i onima prije vas , da bi bili bogobojazni.“ (Prijevod zna?enja, El-Beqare, 183) Zna?i svrha posta i glavni njegov cilj je bogobojazbost, a to je opet  uslov ?ovjekovog uspjeha na dunjaluku i na ahiretu. Allah nije rekao propisuje vam se post da biste blili zdravi, ve? bogobojazni. Me?utim to ne isklu?uje i druge blagodati pored osnovnog cilja. Polaze?i od jednog od osnovnih principa islama,  da je u svemu onom što je Allah dž.š. naredio dobro i u svemu onom što se Allah dž.š. zabranio loše, ramazanski post kao stroga islamska vjerska obaveza ima i zdravstveno korisne posljedice po posta?a, ako se post provodi u okvirima i granicama propisanim za post. Poznato je da ?ovjek može živjeti oko 40 dana samo od vode. Kod takvog posta u tijelu dolazi do razli?itih procesa koji dovode do nervnih poreme?aja ishrane  mozgu, što uti?e na endokrine žlijezde, ponašanje i razdražljivost. Može do?i do tzv. trovanja vodom.

Ovdje se vidi važnost ograni?avanja posta na period od zore do zalaska sunca. Važno je da se nastavlja s raznovrsnom ishranom tokom iftara, što podrazumijeva namirnice iz svih prehrambenih skupina, kako bi se  unijele tvari od vitalne važnosti (vitamini i minerali) i neophodne koli?ine kalorija, ?ega nema u samoj vodi. Pogled na kategorije koje islam izuzima od obaveze posta sasvim je dovoljan dokaz iskrenim i pametnim osobama da islam itekako pazi da svoji propisima ne nanese štetu ljudima: djeca (pretpubertetske dobi), starije osobe, bolesnici,   putnici, trudnice, dojilje i žene s menstruacijom, svaka osoba koja bi poš?enjem svoje zdravlje dovela u ozbiljnu opasnost, npr. dijabeti?ari na insulinskoj terapiji, teški  bubrežni bolesnici i sl. Njima  može biti sa medicinskog gledišta post kontraindiciran, što je  u islamu tako?e  poznato i regulisano kroz mogu?nost naknadnog posta ili hranjenja…

Hadisi o Ramazanu 

 
Hadis Ebu Hurejre u kome se navodi da je rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: 
 
“Rekao je Uzvišeni Allah: “Svako djelo koje uradi sin Ademov, pripada njemu, osim posta koji pripada Meni i Ja za njega posebno nagradujem.” Post je zaštita covjeku. Onaj ko bude postio, neka se cuva snošaja (polnog odnosa), i svega onog što vodi njemu i neka se ne prepire. Ako ga neko bude grdio (psovao) ili htio zapoceti kavgu sa njim, neka kaže: “Ja postim”. Tako mi Onoga u cijoj je ruci Muhammedova duša, zadah iz usta postaca ce biti ljepši kod Allaha na Sudnjem danu od mirisa mošusa. Postac ima dvije radosti; kada se iftari, raduje se iftaru, a kada susretne svoga Gospodara, raduje se svome postu.” (Bilježe ga Buhari 4/152 br.1904, Muslim 2/807 br.1151) Rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: 
 
” Kada nastupi prva noc ramazana, šejtani i nepokorni džini bivaju povezani u okove, pozatvaraju se sva vrata Džehennema i pootvaraju se sve džennetske kapije.” Svake noci ramazana doziva neki od Allahovih glasnika: “O ti koji žudiš za dobrom, pohrli, a ti koji žudiš za zlom, zastani. Svake noci Allah, dž.š., iskupljuje (oslobada) neke od Svojih robova od džehennemske vatre.” (Bilježi Tirmizi br.677, Nesai br.2107, Ibn Madže br.1643. Šejh Nasirudin el-Albani ocijenio je ovaj hadis dobrim u Sahihu-Džamiu’ br.759) 
 
Rijeci Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: 
 
” Post i Kur’an ce se zauzimati na Sudnjem danu za covjeka. Reci ce post: “Gospodaru! Ja sam ga sprijecio od hrane i prohtjeva u danima ramazana, zato mi dozvoli da se zauzimam za njega.” Reci ce Kur’an: “Gospodaru! Ja sam ga sprijecio da spava nocu, zato mi dozvoli da se zauzimam za njega. Nakon toga Allah ce im dozvoliti da se zauzimaju za njega.” (Bilježi ga Imam Ahmed u Musnedu tom II, 174 str. a šejh Albani ga je ocijenio ispravnim u Sahihul-Džamiu’ 3882) Rijeci Poslanika, s.a.v.s.: 
 
” Sedam je djela kod Allaha dž.š. Dva od njih su obvezavajuca (zahtijevajuca), dva donose jednostruku nagradu (kaznu), jedno se nagraduje desetorostruko, jedno sedamstorostruko, a za jedno se daje nagrada ciju velicinu zna samo Allah, dž.š. Što se tice djela koja su obvezavajuca ona su: iskreno obožavanje Allaha i nepripisivanje Allahu druga. Onaj ko sretne Allaha sa iskrenim ibadetom i ne bude Mu pripisao sudruga, obavezan mu je Džennet, a onaj ko Ga sretne nakon što Mu je pripisao sudruga, obavezan mu je Džehennem. Djela koja donose jednostruku nagradu (kaznu) su: loše djelo i namjera da se uradi dobro djelo. Onaj ko uradi loše djelo, bit ce kažnjen jednostruko, i onaj ko naumi uraditi dobro djelo, pa ga ne uradi, bit ce nagraden jednostruko. Onaj ko uradi dobro djelo, bit ce nagraden desetorostruko, a onaj ko udijeli imetak na Allahovom putu, bilo dinare bilo dirheme, imat ce sedamstorostruku nagradu. A što se tice djela ciju nagradu ne zna niko osim Allaha, to je post.” (Bilježi ga Ahmed tom IV, 345-346 str., Bejheki u Šu’abul-Iman tom VII, 198 str., Ibn Hibban u Sahihu tom VIII, 17. str., Hakim tom II, 87. str., lanac prenosioca ovog hadisa je vjerodostojan, kao što se navodi u Mudžme’uz-Zevaid tom I, 21. str.)

“Mom ummetu je dato petero u ramazanu što nije dato nikome prije njih: dah iz usta posta?a ugodniji je Allahu od mirisa miska; za posta?e traži oprost i riba u moru sve dok ne prekinu svoj post; Allah svaki dan uljepšava džennet, a potom kaže: ‘Moji ?estiti robovi samo što nisu zbacili sa sebe dunjalju?ki teret i došli u tebe’; u ovom mjesecu zli šejtani bivaju stavljeni u okove tako da ne mogu ?initi zla koja obi?no ?ine mimo ramazana; posljednje no?i ramazana posta?ima biva oprošteno.” Nakon tog Poslanikovog govora ashabi upitaše: “O Allahov Poslani?e, je li ta posljednja no? Lejletu’l-kadr?” On im je odgovorio: “Ne! Radi se o tome da onaj ko je ulagao trud, svoju nagradu dobiva onda kada završi posao.” (Ahmed, El-Bezzar i El-Bejheki)

Post je toliko istaknut jer su njegove koristi neizbrojive, npr.:
– olakšava samokontrolu ?ovjeku nad njegovim strastima i slabostima;
– ja?a duh, ?eli?i karakter i ?ini bistrom spoznaju;
– daje ve?u radost onima koji ibadet vrše iskrenoš?u svoga srca;
– osnažuje volju, odlu?nost i umjerenost;
– snaži strpljivost i otpor grijesima i nastranim uživanjima;
– izgra?uje sistem života uz samodisciplinu svake jedinke ponaosob;
– unapre?uje fizi?ko i mentalno zdravlje kod posta?a;
– ugra?uje saosje?anje i solidarnost prema ljudima u nevolji;
– iznad svega, u?vrš?uje vjeru kod ljudi i daje im radost zbog toga.

Bez obzira u koje godišnje doba dolazi ramazan, a raspore?en je tako da jednako tereti vjernike isto?ne, zapadne, sjeverne i južne hemisfere jer se pomjera svake godine za 10 dana unaprijed, post donosi mnoge koristi posta?ima. Neke od njih su iznimne, koje samo ramazan može donijeti, kao npr. odricanje od ružnih i haram navika. Nikakva druga terapija nije tako efikasno pomogla ljudima kao post. Otuda se sve više propisuje post kao lijek za širok krug somatskih ili mentalnih oboljenja od priznatih autoriteta koji nisu muslimani. Op?a težnja za umjerenoš?u, najlakše se postiže disciplinom posta.

Kratka pojašnjenja : "Islam je sastavljen od pet stvari: šehadeta i svjedočenja da nema drugog boga osim Allaha – la ilahe illalah, i da je Muhammed Allahov Poslanik – Muhammedun Resulullah, od klanjanja namaza, davanja zekata, obavljanja hadždža i posta mjeseca ramazana!". Klanjanje namaza, Namaz - molitva Allahu dž.š. Zekjat - 2.5% od imovine koja se ne koristi (zlato, novac, nekretnine) koju svaki Musliman izdvaja godišnje za pomoć siromašnima. Hadždž - vjerski obred koji vrši onaj ko može najmanje jednom u životu. Post - proces čuvanja tijela od grijeha, vode i hrane tokom mjeseca Ramazana. Ramazan - mjesec u Islamskom kalendaru u kome je početo objavljivanje Kur'an-a. Islamski kalendar se mjeri Mjesečevom-Lunarnom godinom. Hadis- predanje koje se prenosi od poslanika Muhameda s.a.w.s. Buhari, Muslim dva najpoznatija verodostojna sakupljača i objavljivača Hadisa. Za više pročitajte : šta je islam