Uticaj islama na drustvo

S ovakvom mudroš?u i oštroumnoš?u Resulullah, a.s., u?vrstio je temelje novog društva. Me?utim, ne smijemo zaboraviti da je ovaj uspjeh bio rezultat Resulullahovih, a.s., misli kojima su se služili i njegovi ashabi, piju?i svi zajedno s istog izvora. Resulullah, a.s., podu?avao ih je, odgajao, duševno napajao i bio im lijep primjer u ponašanju.
Odgojio ih je na temeljima ljubavi, bratstva, ?asti, vjere i bogobojaznosti.
Jedan ?ovjek je upitao: ?Šta je najbolje u islamu?? Resulullah, a.s., je odgovorio: ?Da nahraniš gladnog i da nazoveš selam i znanom i neznanom.?
Abdullah bin Selam pri?a: ?Kada je stigao Resulullah, a.s., u Medinu, otišao sam da ga do?ekam. Kada se ukaza njegovo lice, odmah sam znao da on nije lažov. Prve njegove rije?i bile su: ?O vi ljudi, nazivajte selam, nahranite gladne, ?uvajte rodbinske veze, molite se Allahu no?u, dok drugi spavaju, s mirom ?ete u?i u Džennet.??
Resulullah, a.s., govorio je: ?Ne?e u?i u Džennet onaj od koga miran nije njegov komšija.?
Rekao je Resulullah, a.s.: ?Musliman je onaj od ?ijeg su jezika i loših djela sigurni drugi muslimani.?
Tako?er je rekao a.s.: ?Niko od vas ne može biti vjernik, dok ne poželi svome bratu ono što želi samom sebi.?
Resulullah, a.s., rekao je: ?Vjernici trebaju biti kao jedan ?ovjek. Ako ga boli oko, boli ga cijelo tijelo, a ako ga boli glava, cijelo tijelo osje?a bol.?
On, a.s., kaže: ?Vjernik vjerniku je kao stup stupu, jedan drugoga podupiru?, tj. jedan se na drugoga oslanja!
Resulullah, a.s.,rekao je: ?Nemojte se me?usobno mrziti, sva?ati i zavidjeti jedan drugome, budite u ime Allaha bra?a. Nije lijepo da musliman bude u gostima svoga brata više od tri dana.?
Resulullah, a.s., rekao je: ?Musliman je brat muslimanu, ne?e nasilje nad njim u?initi, niti ga izdati. Ko u?ini svome bratu uslugu, Allah ?e njemu u?initi; ko muslimana razriješi brige, Allah ?e njemu razriješiti jednu od njegovih briga na Sudnjem danu. Ko pokrije muslimanu sramotu, Allah ?e pokriti njegovu na Sudnjem danu.?
Resulullah, a.s., rekao je: ?Smilujte se onima koji su na Zemlji, vama ?e se smilovati Onaj Koji je na nebesima.?
Rekao je Resulullah, a.s.: ?Nije vjernik onaj koji ima da se najede, a njegov komšija pored njega gladuje.?
Rekao je Resulullah, a.s.: ?Griješnik je onaj koji psuje vjernika, a nevjernik je onaj koji ga ubije.?
Resulullah, a.s., rekao je da je sadaka ukloniti s puta prepreku, i smatra takav postupak jednim od sastavnih dijelova imana (vjerovanja).
Bodrio je vjernike da udjeljuju. Spominjao je za njih takve nagrade od kojih srce zatreperi. On je rekao: ?Koji musliman da muslimanu odje?u da pokrije golotinju, Allah ?e ga obdaritit zelenom dženetskom odorom. A koji musliman nahrani gladnog muslimana, Allah ?e ga nahraniti dženetskim plodovima. I koji musliman napoji žednog muslimana, Allah ?e ga napojiti zape?a?enim mošus pi?em.?
Resulullah, a.s., kaže: ?Prièuvajte se džehenemske vatre, pa makar i s polovinom hurme, a ko nema, onda lijepom rije?ju.?
Pored svega ovoga Muhammed, a.s., je veoma mnogo podsticao muslimane na suzdržavanje od traženja milostinje i spominjao vrijednosti sabura i skromnosti. On je traženje milostinje poredio sa ogrebotinama na licu onoga ko je traži. Osim ako je prisiljen na to.
Tako?er je Resulullah, a.s., tuma?io vjernicima vrijednost prakticiranja vjere, nagrade i sevapa kod Allaha. Sve je to povezivao i potvr?ivao Objavom spuštenom s nebesa. U?io je Kur?an i primjerom pokazivao kako i oni trebaju raditi. I šta su dužni ?initi prema obavezi širenja islama.
Tako je rastao ugled vjernika, oboga?en najvišim vrijednostima, i najljepšim primjerima, dok ne postadoš uzvišeni primjer vjernika, kakvog ne poznavaše historija ?ovje?anstva nakon Poslanika.
Abdullah bin Mes?ud, r.a., rekao je: ?Ko ho?e da se na nekoga ugleda neka se ugleda na one koji su ve? umrli, jer se ne može garantirati za onoga koji je još živ, da ne?e skrenuti s pravog puta; to su drugovi Resulullaha, a.s. Oni su najbolji dio našeg ummeta. Imali su naj?iš?e srce, najdublje znanje i najmanje pretjerivanja. Allah, dž.š., je njih obdario da prate, slijede i druže se sa svojim Poslanikom, a.s., i da mu budu na pomo?i oko utemeljenja vjere. Muslimani su shvatili njihovu vrijednost, slijede?i njihovu tradiciju. Svi se trebamo okititi što više njihovim lijepim osobinama i iskustvo sti?emo na njihovim primjerima. Oni su uistinu bili upu?eni pravim putem.?
Resulullah, a.s., posjedovao je i neke vidljive osobine, koje su privla?ile svakog sagovornika. Bio je lijepo gra?en, lijepog opho?enja, spretan u poslu. Stoga je privla?io ljude, pa su hrlili da ga vide i ?uju. U svom opho?enju obra?ao se ashabima, uvažavao ih, volio ih i cijenio. Zato bi oni svaku njegovu rije? prihvatili i odmah je u djelo provodili.
Samo na ovakav na?in uspio je Resulullah, a.s., kratko vrijeme udariti ?vrste i jake temelje jednoj novoj ljudskoj, vjerskoj zajednivci, naj?istijoj, koju je ikada historija poznavala. Udario je temelje zajednici koja je odolijevala svim strujama toga vremena i uspjela ih usmjeriti na pravi na?in i da napravi veliki preokret u historiji ?ovje?anstva.

S ovakvom mudroš?u i oštroumnoš?u Resulullah, a.s., u?vrstio je temelje novog društva. Me?utim, ne smijemo zaboraviti da je ovaj uspjeh bio rezultat Resulullahovih, a.s., misli kojima su se služili i njegovi ashabi, piju?i svi zajedno s istog izvora. Resulullah, a.s., podu?avao ih je, odgajao, duševno napajao i bio im lijep primjer u ponašanju.Odgojio ih je na temeljima ljubavi, bratstva, ?asti, vjere i bogobojaznosti.Jedan ?ovjek je upitao: ?Šta je najbolje u islamu?? Resulullah, a.s., je odgovorio: ?Da nahraniš gladnog i da nazoveš selam i znanom i neznanom.? Abdullah bin Selam pri?a: ?Kada je stigao Resulullah, a.s., u Medinu, otišao sam da ga do?ekam. Kada se ukaza njegovo lice, odmah sam znao da on nije lažov. Prve njegove rije?i bile su: ?O vi ljudi, nazivajte selam, nahranite gladne, ?uvajte rodbinske veze, molite se Allahu no?u, dok drugi spavaju, s mirom ?ete u?i u Džennet.?? Resulullah, a.s., govorio je: ?Ne?e u?i u Džennet onaj od koga miran nije njegov komšija.? Rekao je Resulullah, a.s.: ?Musliman je onaj od ?ijeg su jezika i loših djela sigurni drugi muslimani.?

Tako?er je rekao a.s.: ?Niko od vas ne može biti vjernik, dok ne poželi svome bratu ono što želi samom sebi.? Resulullah, a.s., rekao je: ?Vjernici trebaju biti kao jedan ?ovjek. Ako ga boli oko, boli ga cijelo tijelo, a ako ga boli glava, cijelo tijelo osje?a bol.?
On, a.s., kaže: ?Vjernik vjerniku je kao stup stupu, jedan drugoga podupiru?, tj. jedan se na drugoga oslanja! Resulullah, a.s.,rekao je: ?Nemojte se me?usobno mrziti, sva?ati i zavidjeti jedan drugome, budite u ime Allaha bra?a. Nije lijepo da musliman bude u gostima svoga brata više od tri dana.? 342Resulullah, a.s., rekao je: ?Musliman je brat muslimanu, ne?e nasilje nad njim u?initi, niti ga izdati. Ko u?ini svome bratu uslugu, Allah ?e njemu u?initi; ko muslimana razriješi brige, Allah ?e njemu razriješiti jednu od njegovih briga na Sudnjem danu. Ko pokrije muslimanu sramotu, Allah ?e pokriti njegovu na Sudnjem danu.? Resulullah, a.s., rekao je: ?Smilujte se onima koji su na Zemlji, vama ?e se smilovati Onaj Koji je na nebesima.? 344Rekao je Resulullah, a.s.: ?Nije vjernik onaj koji ima da se najede, a njegov komšija pored njega gladuje.?

Rekao je Resulullah, a.s.: ?Griješnik je onaj koji psuje vjernika, a nevjernik je onaj koji ga ubije.? Resulullah, a.s., rekao je da je sadaka ukloniti s puta prepreku, i smatra takav postupak jednim od sastavnih dijelova imana (vjerovanja). Bodrio je vjernike da udjeljuju. Spominjao je za njih takve nagrade od kojih srce zatreperi. On je rekao: ?Koji musliman da muslimanu odje?u da pokrije golotinju, Allah ?e ga obdaritit zelenom dženetskom odorom. A koji musliman nahrani gladnog muslimana, Allah ?e ga nahraniti dženetskim plodovima. I koji musliman napoji žednog muslimana, Allah ?e ga napojiti zape?a?enim mošus pi?em.?

Resulullah, a.s., kaže: ?Prièuvajte se džehenemske vatre, pa makar i s polovinom hurme, a ko nema, onda lijepom rije?ju.? Pored svega ovoga Muhammed, a.s., je veoma mnogo podsticao muslimane na suzdržavanje od traženja milostinje i spominjao vrijednosti sabura i skromnosti. On je traženje milostinje poredio sa ogrebotinama na licu onoga ko je traži. Osim ako je prisiljen na to.Tako?er je Resulullah, a.s., tuma?io vjernicima vrijednost prakticiranja vjere, nagrade i sevapa kod Allaha. Sve je to povezivao i potvr?ivao Objavom spuštenom s nebesa. U?io je Kur?an i primjerom pokazivao kako i oni trebaju raditi. I šta su dužni ?initi prema obavezi širenja islama.Tako je rastao ugled vjernika, oboga?en najvišim vrijednostima, i najljepšim primjerima, dok ne postadoš uzvišeni primjer vjernika, kakvog ne poznavaše historija ?ovje?anstva nakon Poslanika.Abdullah bin Mes?ud, r.a., rekao je: ?Ko ho?e da se na nekoga ugleda neka se ugleda na one koji su ve? umrli, jer se ne može garantirati za onoga koji je još živ, da ne?e skrenuti s pravog puta; to su drugovi Resulullaha, a.s. Oni su najbolji dio našeg ummeta. Imali su naj?iš?e srce, najdublje znanje i najmanje pretjerivanja. Allah, dž.š., je njih obdario da prate, slijede i druže se sa svojim Poslanikom, a.s., i da mu budu na pomo?i oko utemeljenja vjere.

Muslimani su shvatili njihovu vrijednost, slijede?i njihovu tradiciju. Svi se trebamo okititi što više njihovim lijepim osobinama i iskustvo sti?emo na njihovim primjerima. Oni su uistinu bili upu?eni pravim putem.? Resulullah, a.s., posjedovao je i neke vidljive osobine, koje su privla?ile svakog sagovornika. Bio je lijepo gra?en, lijepog opho?enja, spretan u poslu. Stoga je privla?io ljude, pa su hrlili da ga vide i ?uju. U svom opho?enju obra?ao se ashabima, uvažavao ih, volio ih i cijenio. Zato bi oni svaku njegovu rije? prihvatili i odmah je u djelo provodili.Samo na ovakav na?in uspio je Resulullah, a.s., kratko vrijeme udariti ?vrste i jake temelje jednoj novoj ljudskoj, vjerskoj zajednivci, naj?istijoj, koju je ikada historija poznavala. Udario je temelje zajednici koja je odolijevala svim strujama toga vremena i uspjela ih usmjeriti na pravi na?in i da napravi veliki preokret u historiji ?ovje?anstva.

Kratka pojašnjenja : "Islam je sastavljen od pet stvari: šehadeta i svjedočenja da nema drugog boga osim Allaha – la ilahe illalah, i da je Muhammed Allahov Poslanik – Muhammedun Resulullah, od klanjanja namaza, davanja zekata, obavljanja hadždža i posta mjeseca ramazana!". Klanjanje namaza, Namaz - molitva Allahu dž.š. Zekjat - 2.5% od imovine koja se ne koristi (zlato, novac, nekretnine) koju svaki Musliman izdvaja godišnje za pomoć siromašnima. Hadždž - vjerski obred koji vrši onaj ko može najmanje jednom u životu. Post - proces čuvanja tijela od grijeha, vode i hrane tokom mjeseca Ramazana. Ramazan - mjesec u Islamskom kalendaru u kome je početo objavljivanje Kur'an-a. Islamski kalendar se mjeri Mjesečevom-Lunarnom godinom. Hadis- predanje koje se prenosi od poslanika Muhameda s.a.w.s. Buhari, Muslim dva najpoznatija verodostojna sakupljača i objavljivača Hadisa. Za više pročitajte : šta je islam