Psihofizičke blagodati namaza

Energija skrušenosti

Možda ćete biti iznenađeni kada saznate da je skrušenost najbolji lijek za mnoge bolesti. Kada vjernik skrušeno obavlja ibadet, on akumulira veliku energiju u svim područjima. Zar nije vrijeme da se vjernicima (u Allahovu jednoću -islamski monoteizam) srca smekšaju kad se Allah i Istina koja se objavljuje spomene, i da oni ne budu kao oni (tj. jevreji i kršćani) kojima je još davno data Knjiga [Tevrat (Tora) i Indžil (Evanđelje)], pa su srca njihova, zato što je proteklo mnogo vremena, postala nemilosrdna, i mnogi od njih su fasiqun (buntovnici, neposlušni Allahu).(Al-Hadid, 16) Ovo je veličanstven ajet, usmjeren na svakog vjernika da ga podsjeti na značaj skrušenosti prema Svemogućem Allahu. Ako dublje razmislimo o kur’anskim ajetima, naći ćemo da Časni Kur’an potencira ovo pitanje. Zašto? Bacimo pogled na činjenice iz Kur’ana i znanosti.

Ima li skrušenost ikakvo energijsko dejstvo?

Ponekad vjernik misli da nam je Svemogući Allah naredio prakticiranje skrušenosti samo da bismo Mu se približili. Ali, znanstvena istraživanja otkrila su nešto novo o onome što se naziva ‘meditacija’. Ova vrsta ‘meditacije’ zahtijeva da neko sjedi mirno i gleda u planine, svijeću ili drvo bez pokreta ili razmišljanja. Ustanovili su da je ova ‘meditacija’ veoma korisna pri liječenju nekih bolesti, za poboljšanje memorije, razvijanje kreativnosti, jačanje strpljivosti, itd. Međutim, Kur’an se ne ograničava na puko meditiranje. Meditacija se kombinira sa razmišljanjem, kontemplacijom, učenjem iz pogrešaka i fokusiranjem na cilj, a to se naziva skrušenost. Skrušenost je jedan od najznačajnijih i najtežih postupaka obožavanja, zato što zahtijeva snažnu koncentraciju. Otuda, riječ skrušenost ukazuje na najviši nivo meditacije u kombinaciji sa dubokom kontemplacijom. Ovakva skrušenost nije samo čin obožavanja već i lijek koji posjeduje mnoge prednosti pri liječenju poremećaja i stjecanju snažnih i obnovljivih potencijala.

Skrušenost i srce

Nova studija, objavljena u časopisu American Heart Association, pokazala je da redovna meditacija kroz duži vremenski period štiti od srčanog infarkta i drugih bolesti srca. Meditacija pomaže pri liječenju visokog krvnog pritiska, dakle smanjuje naprezanje srca. Zbog toga, Svemogući Allah poručuje vjernicima: Zar nije vrijeme da se vjernicima (u jednoću Allaha-islamski monoteizam) srca smekšaju kad se Allah spomene (…) (Al-Hadid, 16) Ova studija je, također, pokazala da srce igra značajnu ulogu i da nije isključivo pumpa. Istraživanja pokazuju važnost meditacije i skrušenosti za stabilan rad srca. Danas, liječnici kažu da su bolesti srca vodeći razlog za smrtnost širom svijeta, a uzrok takvih bolesti su poremećaji u načinu na koji srce radi. Ovdje dolazi do izražaja značaj skrušenosti za stabilizaciju i uređenje rada srca.  Današnja istraživanja dokazala su da meditacija, ne samo da liječi tugu, anksioznost i depresiju – bolesti koje su danas najčešće – već, također, kada se prakticira redovno, pruža više samopouzdanja i osobu čini istrajnijom i snažnijom pri suočenju sa životnim izazovima. Svemogući Allah kaže: One koji vjeruju (u Allahovu jednoću -islamski monoteizam) i čija se srca, kad se Allah pomene, smiruju – a srca se doista, kad se Allah pomene smiruju! (Ar-Ra’d, 28). Dakle, ako želite izbjeći poremećaje u radu srca, morate prakticirati skrušenost svaki dan makar na nekoliko trenutaka.

Veza između skrušenosti i moždanih talasa

Znanstvenici su otkrili da ljudski mozak proizvodi elektromagnetne frekvencije sve vrijeme. Vrijednost tih frekvencija varira ovisno o ljudskoj aktivnosti. U stanju budnosti, aktivnosti, rada i koncentriranja, mozak proizvodi “Beta” talase, tj. vibracije sa frekvencijama u rasponu 15 – 40 vibracija po sekundi (HZ-herca). U stanju opuštenosti i obične meditacije, mozak proizvodi “Alfa” talase, koji se kreću od 9 do 14 Hz. Za vrijeme spavanja, sanjanja i duboke meditacije, mozak proizvodi “Theta” talase, koji se kreću od 5 – 8 Hz. Konačno, u toku dubokog spavanja (bez snova), mozak proizvodi “Delta” talase, čija je vrijednost manja od 4 Hz. Dakle, kad je neko u stanju skrušenosti, vibriranje talasa se smanjuje što uzrokuje relaksaciju mozga, koja za rezultat ima oporavak od neke bolesti ili stresa. Nadalje, istraživači vjeruju da emocionalna prenapregnutost opterećuje mozak, dakle, skraćuje njegov vijek, a meditacija ga opušta i produžuje mu životni vijek.

 

Najznačajniji talasi, koje mozak proizvodi, su oni niske frekvencije. Oni osiguravaju sredstva za iscjeljivanje tijela, zbog njihovog učinka na ćelije tijela i imunološki sistem. Dakle, meditacija ili skrušenost je učinkovit način za proizvodnju tih talasa koji pozitivno utječu na ćelije mozga jer pomažu da se reprogramira i ispravi svaka pogreška koja se može pojaviti u radu mozga. Prakticiranje skrušenosti je način za pripremu, organizaciju i osnaženje rada mozga.

Skrušenost povećava veličinu mozga

Nedavno su nova istraživanja na Harvard Medical College propitivala mogući učinak meditacije na ljudski mozak i utvrđeno je da je zapremina mozga koji prakticira meditiranje ili skrušenost puno veća nego kod običnog mozga. Dakle, vjeruje se da meditacija povećava zapreminu mozga. Također, tačno je da se povećava čovjekova sposobnost da bude kreativan, ima zdrav život i bude sretan. Osim toga, otkrili su da zbog meditacije moždana kora postaje deblja u određenim područjima. Ovaj fenomen postaje interesantniji kada znamo da se kora mozga smanjuje kako starimo. Stoga, možemo reći da meditacija vodi ka dužem životu ili sporijem starenju! Ova studija (William J. Cromie, Sveučilište Harvard) pokazala je, također,  da što meditacija više traje, bolji je učinak na mozak, posebno na njegovu veličinu i postojanost. Dakle, postoji veza između meditacije, s jedne, i zapremine i kondicije mozga, s druge strane. Ovaj učinak na mozak događa se kao rezultat same meditacije; skrušenost, međutim, daje bolje rezultate. Na žalost, muslimani ne provode eksperimente na ovom području.

Skrušenost smanjuje bol

Kada hemijski lijek podbaci kao terapija za pojedine neizlječive bolesti, neki znanstvenici koriste meditaciju kao lijek, pošto su primijetili da redovna meditacija pomaže pri smanjenju osjećaja boli i jačanju imuniteta. Nova studija pokazala je da meditacija liječi hronične bolesti. Nekolicina istraživača izučavala je mozgove grupe ljudi, od kojih je zatraženo da umoče ruke u izrazito vrelu vodu. Zabilježena je aktivnost mozga u vezi boli koju su osjetili. Isti eksperiment ponovljen je na drugoj skupini koja je prakticirala redovnu meditaciju. Kao rezultat, pokazalo se da njihov mozak ne reagira na bol. Otkriveno je da meditacija uzrokuje nervni efekat koji sprječava da bol pobuđuje mozak. Može se zaključiti da skrušenost u velikoj mjeri pomaže pri podnošenju boli i njenom smanjenju. To je najbolji način da se učite strpljenju i ustrajnosti te učinkovit lijek za uznemirenost. Ako imate bilo kakve mentalne/emocionalne probleme, možete prakticirati meditaciju, razmišljajući o nadnaravnosti Kur’ana svakodnevno, ili slušati kur’anske ajete kontemplirajući i razmišljajući. Kada čujete ajet o muci, razmišljajte o Džehennemu i njegovoj vatri, a kada čujete ajet o milosti, razmišljajte o Džennetu i blagostanju u njemu. Na ovaj način je Poslanik Svemogućeg Allaha učio Časni Kur’an.

 

Ljudski mozak sadrži više od 10.000 miliona sinaptičkih dijaklaza koje povezuju više od trilion ćelija jedne s drugima i funkcionira kao najsloženiji sistem na Zemlji. Znanstvenici kažu da ćelije mozga imaju potrebu za meditacijom i kontemplacijom sve vrijeme da bi se reaktivirale i postale učinkovitije. Ljudi koji imaju naviku intenzivne kontemplacije i razmišljanja o svemiru, na primjer, su najkreativniji, jer Allah Svemogući kaže: “U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene, za one koje i stojeći i sjedeći i ležeći Allaha spominju (uvijek, a i kada klanjaju) i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju (govoreći): “Gospodaru naš, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi (Uzvišeni si Ti iznad svega što Ti pridružuju kao ortake) i sačuvaj nas patnje u vatri!” (Ali ‘Imran, 190-191)

Skrušenost i emocije

Snimanje magnetnom rezonancom (functional magnetic resonance imaging – fMRI), provedeno od strane nekih znanstvenika, pokazalo je da je osoba koja ima običaj da meditira sposobnija upravljati svojim emocijama i uzbuđenošću od drugih, stoga je i sretnija. Eksperimenti su, također, pokazali da meditacija pomaže pri kontroli seksualnog poriva kod muškaraca i žena. Nadalje, meditacija kontrolira emocije i sprječava bilo kakve besmislene postupke ili neodgovorne odluke, koje osoba može preduzeti, jer pozitivno aktivira osjetljiva područja u mozgu i potpomaže ga da se oslobodi negativnih nakupina i oštećenja iz prošlosti.

Skrušenost je lijek za neizlječive bolesti

Postoje posebni medicinski centri na Zapadu u kojima se pacijenti liječe koristeći meditaciju i vjeruje se da meditacija liječi bolesti koje medicina nije uspjela izliječiti. Zbog toga su takvi centri postali veoma popularni danas. Čitajući o tome rekao sam u sebi: Slavljen i Uzvišen je Allah, zar mi nemamo više prava na ovaj lijek od njih, jer je Kur’an učinio da skrušenost, meditacija i kontemplacija o Allahovom stvorenjima budu ogroman ibadet? Svemogući Allah je pohvalio pobožne među svojim robovima: “U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana su, zaista, znamenja za razumom obdarene, za one koje i stojeći i sjedeći i ležeći Allaha spominju (uvijek, a i kada klanjaju) i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju (govoreći): “Gospodaru naš, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi (Uzvišeni si Ti iznad svega što Ti pridružuju kao ortake) i sačuvaj nas patnje u vatri!” (Ali ‘Imran, 190-191) Dakle, dogodi li se da obolite od neke neizlječive ili hronične bolesti, savjetujem vam da svakodnevno provedete sat vremena s jednim od kur’anskih čuda na području astrologije, medicine, planina, mora, itd. i temeljito promislite o Allahovim stvorenjima i uzvišenosti ovog Kur’ana. To je način na koji sam sebe liječim od bolesti ili emocionalnih problema i preporučujem ovaj lijek svakom vjerniku.

Skrušenost i kika

Znanstvenici su otkrili da se ljudska kika – gornji frontalni dio mozga (prefrontalni režanj) – snažno aktivira tokom meditiranja, intenzivne kontemplacije i kreativnog razmišljanja. Ovo područje mozga je centar za liderstvo i to je ujedno i središte životnih i za čovjeka važnih odluka. Ovaj dio mozga ima veliki utjecaj na naše ponašanje, emocije i životni vijek. Allahov Poslanik, s.a.v.s., usredotočio se na taj dio mozga u svojoj dovi, kada je rekao: “Moja kika je u Tvojim rukama”, što znači: Gospodaru moj, predajem Ti svoju kiku, koja je središte liderstva, odlučivanja i ponašanja pa je Ti vodi kako želiš. Poznato je da je jedan od učinkovitih načina liječenja Kur’anom kada se stavi ruka na kiku i uče kur’anski ajeti s punom skrušenošću.

 

Slika prikazuje područje u mozgu odgovorno za laž ili pogrešku – područje označeno crvenom bojom, tj. gornji frontalni dio mozga (kika). Ona je, također, odgovorna za donošenje važnih odluka i ponašanje kod čovjeka, a to isto područje je odgovorno i za kreativnost i skrušenost. Kada vjernik prakticira skrušenost, bilo u svom ibadetu, radu, dok razmišlja o Kur’anu, ili čak u svom društvenom životu, ovo područje (kika) se aktivira i postaje sposobno za kreativnost, usmjeravanje tijela i donošenje pravih odluka. Također, sprječava laganje i potiče na iskrenost i pravednost! To je spomenuto u Kur’anu (dova poslanika Huda, a.s.): Ja se uzdam u Allaha, u moga i vašega Gospodara! Nema ni jednog živog bića koje nije u vlasti Njegovoj; Gospodar moj zaista postupa pravedno.” (Hud, 56)

Skrušenost i grješne misli (vesvese)

Nakon mnogih eksperimenata sa budističkim redovnicima, koji meditiraju dnevno po jedan sat, dr. Newberg je utvrdio da se gornji frontalni dio njihovog mozga aktivira za vrijeme meditacije, a na zadnjem dijelu mozga nije naišao na aktivnost. Poznato je da se područje odgovorno za grješne misli nalazi na stražnjoj strani mozga. Dakle, meditacija i skrušenost mogu biti dobar lijek za grješne misli. Oni koji prakticiraju meditaciju imaju smanjen osjećaj za okruženje i to nas navodi na zaključak da prakticiranje skrušenosti smanjuje osjećaj za okruženje i, stoga, svaki mentalni ili emocionalni problem, koji može biti posljedica okoline (prijatelji, obitelj, društvo, itd.), može se eliminirati redovnim prakticiranjem meditacije. Neke skorašnje studije pokazuju da meditacija poboljšava pamćenje i koncentraciju kod ljudi, a to može biti korisno za one koji imaju problema s pamćenjem.

Skrušenost i šizofrenija

Kada su neki istraživači proučavali mozak osoba koje boluju od šizofrenije, otkrili su da je frontalni režanj njihovog mozga manji nego kod normalnih ljudi. Shvatili su da postoji aktivnost koja se odvija u ovom osjetljivom području mozga (kika) kod osoba s ovom bolešću. Možemo reći da skrušenost liječi šizofreniju efikasnije od bilo kojeg hemijskog lijeka, jer skrušenost i kontemplacija snažno aktiviraju ovaj dio mozga i popravljaju bilo kakvo oštećenje u tom dijelu. Šizofrenija može uzrokovati gubitak moždanih ćelija koji može dostići 10% njihovog broja, a koji se može nadoknaditi svakodnevnim kratkotrajnim prakticiranjem skrušenosti.

Skrušenost i molitva

Kur’an ističe veliku ulogu skrušenosti u poštivanju obaveze namaza. Mnogi muslimani klanjaju, ali nisu privrženi namazu zbog nedostatka skrušenosti: Pomozite sebi strpljenjem i molitvom, a to je, zaista, teško, osim Al-Khashi’un [tj. poslušnima, istinskim vjernicima u Allaha, dž.š., onima koji se pokoravaju Allahu potpuno skrušeni, strahuju od Njegove kazne, a vjeruju u Njegovo obećanje (Džennet) i Njegovo upozorenje (Džehennem)] (Al-Baqara, 45) Skrušenost u namazu je veoma značajna, što je jasno prikazano u Kur’anu. U gore navedenom ajetu, Kur’an zadivljujuće povezuje strpljenje i skrušenost. Znanstvenici su danas ustanovili da meditacija podučava osobu izdržljivosti, strpljenju i kako se nositi sa teškim situacijama. Neki znanstvenici u Americi proveli su eksperimente na ljudima koji obavljaju molitvu (ovdje se ne radi o islamskoj molitvi) i utvrdili su da molitva značajno utječe na liječenje srčanog infarkta i stabilizaciju moždanih performansi. Kur’an dovodi u vezu dva iscjeljujuća alata ‘namaz i skrušenost’: Ono što žele – vjernici će postići, oni koji molitvu svoju (namaz) ponizno obavljaju.”(Al-Mu’minum, 1-2)

Kako možemo prakticirati skrušenost u našem svakodnevnom životu?

Pomoću Kur’ana! To je najbolji način da prakticiramo skrušenost prema Svemogućem Allahu. Želimo ispraviti uobičajeni koncept da skrušenost treba prakticirati samo u namazu ili dok učimo Kur’an. Skrušenost je životni stil, koji vjernik prakticira u svakom pojedinom trenutku svog života, kao što su Božiji poslanici, s. a., radili. Ako pomno razmislimo o životu poslanika, s. a., naći ćemo da su u potpunosti bili predani Svemogućem Allahu, što ih je zauzvrat opremilo s puno tolerancije i izdržljivosti kako bi izašli na kraj sa toliko nepravde i ismijavanja. Ta skrušenost bila je razlog da njihove dove budu uslišene: “(…) Oni su se trudili da što više dobra učine i molili su Nam se u nadi i strahu, i bili su prema Nama ponizni. (Al-Anbiya, 90) Obratite pažnju na rečenicu i bili su prema Nama ponizni, ona ukazuje da su blagoslovljeni poslanici, s. a., bili u potpunosti skrušeni sve vrijeme, a mi bismo ih trebali uzeti kao uzore u našim životima. Ali kako da to realiziramo? Pravi vjernik uvijek prakticira skrušenost u svojim namazima; razmišlja o milostinji koju daruje; kada je u posjeti bolesniku razmišlja, o značaju te posjete i moli Svemogućeg Allaha da ga zaštiti od bolesti; a kada posluje s drugima u trgovini (prodaja i kupovina), uvijek ima osjećaj da ga Svemogući Allah vidi pa izbjegava laganje ili varanje, i postaje sve pošteniji da bi bio proživljen zajedno sa sljedbenicima Allahovog Poslanika, s.a.v.s., (siddiqun ar. – iskrenima). Kada vjernik naiđe na iskušenje ili treba da pogleda u ono što mu je Svemogući Allah zabranio da gleda, odmah se sjeti da ga Svemogući Allah posmatra, tako da se drži podalje od takvih grijeha zarad Allaha, dž.š., a onda osjeti ljepotu i radost vjere. Kada se vjerniku nešto ne dopadne kod njegove supruge (i obrnuto), a prisjeti se da mu je Svemogući Allah naredio da sa suprugom živi lijepo i dostojanstveno te da joj ne nanosi  nikakvu štetu i da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio da se brine o svojoj supruzi, onda on prestaje biti uzrokom pričinjavanja bilo kakve štete svojoj supruzi i postaje sve više strpljiv u vezi nje. To je skrušenost. Kada se vjernik susretne s bolešću ili teškom situacijom, prva stvar koju čini je dova i traženje utočišta kod Svemogućeg Allaha. On zna da je Svemogući Allah onaj koji daje i uzima, posjeduje svako dobro, lijek od bolesti, te osigurava sredstva za život. To je prava skrušenost. Skrušenost je rezultat dobrih djela, dova i nastojanja da se učini što više dobra djela. Ako želite biti skrušeni pred Svemogućim Allahom i da vaše dove budu uslišane, slično kako je Svemogući Allah odgovorio na dove njegovih poslanika u najteža vremena, morate težiti dobrim djelima i pohitati ka njima (tj. ne čekati da vam drugi daju novac pa da ga možete udijeliti, požurite i potrošite vlastiti novac). Sjetite se ovog ajeta i zapamtite ga, tako da ga možete ponoviti svaki dan u svakoj situaciji na koju naiđete: “(…) Oni su se trudili da što više dobra učine i molili su Nam se u nadi i strahu, i bili su prema Nama ponizni. (Al-Anbiya, 90)

Na kraju …

Možda smo sada u stanju razumjeti, nakon prezentiranja svih gore navedenih činjenica, da razlog, koji leži iza Allahovog nadahnuća Njegovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s. – da ide u pećinu Hira u potrazi za samoćom – jeste meditacija i razmišljanje o stvaranju ovog svemira i kontemplacija o veličanstvenosti Svemogućeg. Ova faza bila je izuzetno važna da bi se Poslanik, s.a.v.s., opremio strpljenjem, ustrajnošću i izdržljivošću, potrebnim za nošenje tereta najveće poruke na ovoj Zemlji. Također, sad možemo razumjeti glavni cilj hodočašća – pročišćenje čovjeka, tako da se vrati sa hadža kao da je tek rođen – jer hadž ovisi o meditaciji, skrušenosti i kontemplaciji o Allahovom stvaranju, posebno stojeći na Arefatu (ravnica, nekoliko kilometara od Mekke, gdje se hodočasnici okupljaju da ibadete, klanjaju i traže oprost), glavnom obredu na hadžu. Za vjernika hadž je period duhovnog oporavka i liječenja, ako zna kako da investira svaki njegov trenutak u pokornosti Allahu, dž.š. Na kraju, možemo razumjeti zašto su poslanici, s.a., bili najstrpljiviji od svih. To je zato što su prakticirali totalnu predanost (skrušenost) u svakom aspektu svog života. Ova nagrada u vidu strpljivosti data im je u životu na ovom svijetu, a mnogo više ih čeka na ahiretu: (…) i poniznim muškarcima i poniznim ženama (prema njihovom Gospodaru – Allahu) (…)” Koju im je nagradu Svemogući Allah pripremio? “A Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradu pripremio.“(tj. Džennet) (Al-Ahzab, 35)

Kratka pojašnjenja : "Islam je sastavljen od pet stvari: šehadeta i svjedočenja da nema drugog boga osim Allaha – la ilahe illalah, i da je Muhammed Allahov Poslanik – Muhammedun Resulullah, od klanjanja namaza, davanja zekata, obavljanja hadždža i posta mjeseca ramazana!". Klanjanje namaza, Namaz - molitva Allahu dž.š. Zekjat - 2.5% od imovine koja se ne koristi (zlato, novac, nekretnine) koju svaki Musliman izdvaja godišnje za pomoć siromašnima. Hadždž - vjerski obred koji vrši onaj ko može najmanje jednom u životu. Post - proces čuvanja tijela od grijeha, vode i hrane tokom mjeseca Ramazana. Ramazan - mjesec u Islamskom kalendaru u kome je početo objavljivanje Kur'an-a. Islamski kalendar se mjeri Mjesečevom-Lunarnom godinom. Hadis- predanje koje se prenosi od poslanika Muhameda s.a.w.s. Buhari, Muslim dva najpoznatija verodostojna sakupljača i objavljivača Hadisa. Za više pročitajte : šta je islam