Higijena

slam je još prije hiljadu i ?etiri stotine godina ukazao na bitnost zdravlja i higijene, i istovremeno ponudio mnoge preventivne i alternativne mjere za o?uvanje zdravlja koje su u velikom broju slu?ajeva potvrðene savremenom medicinom. Sve je to pokazatelj savršenstva ove vjere, potvrde da su njeni principi od Onoga Koji je stvorio ?ovjeka i Koji najbolje zna šta je to ?ovjeku potrebno kako bi lijepo i harmoni?no na ovom svijetu živio, ali i demant svima onima koji islam, kao vjeru života, smatraju adekvatnim isklju?ivo vremenu kada je Kur’an objavljen, ali ne i današnjem vremenu.

Vjernik zna da je zdravlje je samo jedna u dugom nizu Allahovih blagodati kojima je Uzvišeni obdario veliki broj ljudi, ali istovremeno i svojevrsno iskušenje, da se vidi kako ?e se ?ovjek odnositi naspram ove blagodati. Kazao je Uzvišeni Stvoritelj: ”Sve što je na Zemlji Mi smo kao ukras stvorili da iskušamo ljude ko ?e se od njih ljepše vladati.”

Meðutim, ljudi su skoro uvijek kroz historiju, a naro?ito u današnjem vremenu, u kojem se sve gleda kroz prizmu materije i koristi, smatrali da je imetak nešto najbolje što ?ovjek može posjedovati, zaboravljaju?i da je blagodat zdravlja, pored imana, neprocjenjivo dunjalu?ko bogatstvo. Ali, kada se razbole i kada privremeno ili zauvijek izgube ovu Božiju blagodat, mnogi od njih spremni su da se odreknu svega što posjeduju samo da bi se izlije?ili. Problem je u tome što ljudi, ve?inom, nisu svjesni šta posjeduju sve dok to ne izgube. Arapska poslovica kaže: Zdravlje je kruna na glavama zdravih ljudi, vide je samo oni koji su bolesni.

Takoðer, zdravlje je jedna u dugom nizu blagodati koje mogu da se iskoriste na pozitivan, ali i negativan na?in. Zaista je žalosno kada vidimo da veliki broj ljudi zloupotrebljava ovu Allahovu blagodat i koristi je u ?injenju onoga što mu je zabranio Onaj Koji mu je tu blagodat darovao. U vezi s tim Allahov poslanik Muhammed, a.s., u jednoj od svojih mudrih izreka kaže: ”Mnogi ljudi obmanjeni su u pogledu dvije blagodati: zdravlja i slobodnog vremena.”  I doista, ve?ina ljudi danas ne koristi blagodat zdravlja, ali i ostale blagodati, onako kako to od njih njihova vjera zahtijeva. Dovoljno je samo navesti primjer ljudi koji blagodat vida koriste gledaju?i ono što im je vjerom strogo zabranjeno!?

Blagodat zdravlja je jedna od pet stvari ?ije je iskorištavanje posebno istakao Allahov Poslanik, savjetuju?i sljedbenike svog ummeta da se što bolje pripreme za polaganje ra?una na Sudnjem danu. Kazao je Allahov Poslanik: ”Iskoristi pet stvari prije nego što te zadesi drugih pet: život prije smrti, zdravlje prije bolesti, mladost prije starosti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti.” (Njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.)

Islam nas u?i da budemo optimisti?ni, da budemo zadovoljni blagodatima koje uživamo, makar te blagodati nama bile date u manjem obimu nego drugima. To je izuzetno bitan psihi?ki momenat, koji ?e zasigurno polu?iti mnoge korisne rezultate u ?ovjekovom životu. Kazao je Pejgamber, a.s.: ”Ne gledajte u one koji su vas pretekli, kojima je dato više nego vama, ve? gledajte u one koji su na nižem nivou od vašega, one kojima je dato manje nego vama.” ?ovjek treba da bude zahvalan Gospodaru i da ne zaboravi, iako ga Uzvišeni Allah iskuša uskra?ivanjem neke blagodati, da je dosta onih koji su iskušani mnogo ve?im iskušenjima od njegovog . ?ovjek, ako mu umre dijete, treba da zna da je mnogo onih koji su izgubili dvoje ili više djece, a da ne spominjemo koliko je samo onih koji ne mogu uop?e imati poroda. ?ovjek kojem amputiraju jednu nogu, neka se zapita koliko je onih koji uop?e nemaju nogu. Takvo razmišljanje ?ovjeka ?e psihi?ki oja?ati, u?init ?e ga zadovoljnim, dati mu elana da nastavi živjeti i da se nosi sa svim iskušenjima koja ga zadese. Ako na sve to pridodamo ?injenicu da je Allah obe?ao veliku nagradu svima onima koji se strpe na iskušenjima, to dodatno ?ovjeka motivira i ?ini ga ustrajnim u prakticiranju vjere. Kazao je Allahov Poslanik: ”Poželjet ?e oni koji su bili zdravi, na Sudnjem danu, da su njihova tijela isje?ena makazama i kliještima, kada vide kolike nagrade ?e dobiti oni koji su iskušavani na dunjaluku.” (Hadis je zabilježio imam Tirmizi od Džabira, r.a., njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.

Dakle, ?ovjekov odnos naspram svih blagodati, a posebno zdravlja, treba da se temelji na sljede?em:

Prvo: Ubjeðenje i priznanje da su blagodati dar Uzvišenog Allaha Njegovim robovima. Kazao je Uzvišeni Allah: ”Od Allaha je svaka blagodat koju uživate.” Ovakvo vjerovanje i ubjeðenje rezultirat ?e željom da se ?ovjek zahvali Onome Koji mu je podario sve te blagodati

Drugo: ?ovjek bi iz moralnih razloga, ali i zbog toga što je to imperativ Stvoritelja, trebao da govori o svim tim Allahovim blagodatima, izražavaju?i na taj na?in zahvalnost Onome od kojeg dolazi svako dobro. To je Allahova naredba sljedbenicima ovog ummeta. Kazao je Svevišnji: ”O blagodati Gospodara svoga kazuj!’

Tre?e: Zahvalnost Allahu na blagodatima, koju ?emo izraziti pokornoš?u u onome što Uzvišeni traži od nas i ostavljanjem onoga što nam je, zbog našeg dobra, zabranio. Zaista je nemogu?e shvatiti ljude koji na svakom koraku krše Allahove granice, a toliko je blagodati kojima ih je baš On, Njihov Gospodar, obdario. Nije li to, najblaže re?eno, svojevrstan bezobrazluk!? Kada bi im neko u?inio samo jednu uslugu, trudili bi se ?itav život da mu se oduže. Pa zar Stvoritelj nebesa i Zemlje nije najpre?i da Mu se odužimo na svim tim neizmjernim blagodatima?

Sada, nakon svega spomenutog, iskreno se zapitajmo kojoj kategoriji mi pripadamo: kategoriji onih koji se savjesno odnose prema ovoj blagodati ili kategoriji onih koji je zloupotrebljavaju, krše?i njome Allahove granice?

Zahvaljivanje Uzvišenom Allahu na blagodatima višestruko je korisno, kao što i nezahvalnost na blagodatima ima kobne posljedice. Naime, Uzvišeni Allah obe?ao je da ?e pove?ati Svoje blagodati onima koji budu zahvalni na onome što imaju. Kazao je Uzvišeni: ”Kad je Gospodar vaš objavio: ‘Ako budete zahvalni, Ja ?u vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista ?e stroga biti.'” Zato, ukoliko želimo da naš Gospodar pove?a Svoje blagodati prema nama, zahvaljujmo Mu onda na postoje?im blagodatima!

S druge strane, nezahvalnost Allahu na blagodatima, koja se najviše manifestira nepokornoš?u Uzvišenom u onome što traži od Svojih robova, biva razlogom umanjivanja Allahovih blagodati prema Njegovim robovima, ali i kažnjavanja glaðu i strahom. Rekao je Svevišnji Allah: ”Allah navodi kao primjer grad, bezbjedan i spokojan, kome je u obilju dolazila hrana sa svih strana, a koji je nezahvalan na Allahovim blagodatima bio, pa mu je Allah, zbog onoga što je radio, dao da iskusi i glad i strah.”

Naše društvo zadesilo je ovo iskušenje – glad i strah, stoga bismo morali cijeniti Allahove neizmjerne blagodati kojima nas obasipa. Ali i pored toga, neki su ljudi preko no?i zaboravili na period rata i sve što im se dogaðalo u tim vremenima i iz toga nisu gotovo nikakvu pouku uzeli, zaboravili su kako je biti gladan, zaboravili su veoma brzo šta zna?i živjeti u strahu, iš?ekivanju. A, šta može biti teže od toga da jedno društvo iskusi ove dvije patnje – glad i strah!?


Pogled na blagodat zdravlja kroz prizmu islama (2. dio)

Islamske preventive u o?uvanju zdravlja

Islam je vjera koja svoje sljedbenike direktno i indirektno podsti?e na istraživanja u svakom pogledu, što svakako obuhvata i podru?je medicine. Poznato nam je da je prvi ajet – ikre, koji je objavljen Allahovom Poslaniku, naredba op?eg karaktera koja upu?uje na izu?avanje, istraživanje, ispitivanje, i svakako se odnosi i na istraživanje na polju medicine.

Takoðer, Allahov Poslanik je kazao: ”Allah nije dao niti jednu bolest a da za nju nije dao lijek, neko ?e ga znati, a neko ne?e, osim jedne bolesti.” ”Koja je to bolest?”, upitaše. ”Smrt”, odgovori Poslanik. (Hadis je vjerodostojnim ocijenio šejh Albani.) Ovaj hadis indirektno podsti?e muslimane na istraživanje medicine, onoga što ?e koristiti ?ovje?anstvu kada je u pitanju lije?enje mnogih bolesti. Takoðer, ovaj hadis u srce svakog bolesnika ulijeva nadu da je njegova bolest izlje?iva i da ?e ve? neko prona?i lijeka za nju, ukoliko nam ve? nije poznat. Taj psihi?ki momenat, optimizam, zasigurno igra veliku ulogu u ozdravljenju bolesnika.

Takoðer, islam je vjera koja ne samo da je preporu?ila da ?ovjek traga za lijekom, ve? je naredila ?ovjeku da se lije?i. To je ispravno poimanje islamskih propisa, jer ?ovjek prvo treba da poduzme sve što je u njegovoj mo?i, a zatim da se osloni na svoga Gospodara, da tek tada svoj slu?aj prepusti Onome Koji, kada nešto želi, samo kaže: ”Budi” – i ono bude. Kazao je Allahov Poslanik, nareðuju?i da se lije?imo: ”Lije?ite se, tražite lijeka za svoje bolesti, zaista Allah nije dao nijednu bolest a da za nju nije dao lijek, osim jedne bolesti: starosti.” (Ebu Davud, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.)

Dakle, islam nareðuje lije?enje i traganje za lijekom, stoga je propisao i neke prevencije u cilju o?uvanja ?ovjekovog zdravlja.

Danas, kada su otkrivene mnoge zarazne bolesti, medicina je ustanovila da mjesta i odjeli na kojima se lije?e oboljeli od zaraznih bolesti treba da se izoliraju od drugih – stru?ni naziv karantin, kako bi se na taj na?in sprije?ilo širenje zaraznih bolesti. Islam nam je jasno, još prije toliko vremena, ukazao na tu ?injenicu. Kazao je Allahov Poslanik: ”Kada ?ujete za koleru – kugu u nekom mjestu, a vi ste izvan tog mjesta, ne ulazite u njega, a oni koji su u njemu, neka ga ne napuštaju.” Iz ovog hadisa vidimo kako nam je islam na jednostavan na?in pojasnio na?in zaštite od zaraznih bolesti. Dakle, oni koji se ne nalaze u tom mjestu, neka ne dolaze u mjesto zaraženo boleš?u, a oni koji su se zatekli u njemu, neka ne izlaze, kako time ne bi proširili bolest i na druga mjesta.

Takoðer, neophodno je spomenuti da je islam prije toliko vremena preporu?ivao obrezivanje – sune?enje, što je u nekim hadisima Allahovog Poslanika spomenuto i u imperativu. Kazao je Poslanik, a.s.: ”Pet stvari se ubraja u prirodna obilježja ?ovjeka: obrezivanje – sune?enje, brijanje dlaka oko stidnih mjesta – genitalija, skra?ivanje brkova, rezanje noktiju i ?upanje dlaka ispod pazuha.” (Buharija i Muslim)

Muslimani su ?esto kroz historiju bili ismijavani zbog prakticiranja ovog segmenta islama, sve dok, Allahovom voljom, nije uznapredovala medicina i pojasnila da je obrezivanje višestruko korisno. Jer, koliko je samo opasnih bolesti koje nastaju kao plod zapostavljanja ovog islamskog propisa?! Napokon, i sam Zapad danas je shvatio, zahvaljuju?i napretku medicine, da se obrezivanjem spre?avaju mnoge raznih bolesti, te se danas u mnogim evropskim zemljama, odmah po roðenju djeteta, prakticira obrezivanje – sune?enje. Naravno, muslimanima su ove ?injenice bile poznate još prije 14 vijekova, i to kao rezultat istinitosti zadnje Božije objave Kur’ana, a drugi su do ovih saznanja došli tek nau?no-medicinskim otkri?em u novije vrijeme.

Bitno je spomenuti i da su mnogi protivnici obrezivanja postali njegovi najve?i pobornici. Naime, ameri?ki doktor Vizvil, predsjednik odjeljenja za bolesti novoroðen?adi u Vojnoj bolnici u Vašingtonu, u jednom od svojih ?lanka iz 90-ih napisao je: ”Godine 1975. bio sam najve?i protivnik obrezivanja. Tada sam bio na strani onih koji su nastojali smanjiti procenat obrezivanja kod djece. Meðutim, istraživanja iz osamdesetih godina jasno pokazuju na pove?an broj mokra?nih zapaljenja neobrezane djece. Kod takve djece pove?ana je opasnost hroni?nog zapaljenja bubrega i otkazivanja bubrega u budu?nosti. Nakon objavljivanja dodatnih istraživanja i testiranja nau?nih studija koje su obavljene u ovom polju, došao sam do potpuno druga?ijih rezultata i postao sam jedan od najve?ih pobornika obrezivanja. Uvjeren sam da obrezivanje treba da bude rutinski zahvat kod novoroðen?eta”, završava svoj govor doktor Vizvil. Ameri?ka pedijatrijska akademija u potpunosti je povukla svoju preporuku koju je objavila 1975. godine, te je 1989. godine objavila novu u kojoj nedvosmisleno poziva i preporu?uje obrezivanje svakog novoroðen?eta.

Takoðer, spomenuti doktor  Vizvil u jednoj od svojih studija spomenuo je da bi SAD uštedjele i do 900 miliona dolara godišnje samo ako bi obrezivali svako novoroðen?e koje se rodi. Kako? ?injenice ukazuju da ?e 10% do 15% djece koja nisu obrezana kao novoroðen?ad biti podvrgnuta obrezivanju u ranom uzrastu usljed sužavanja fimoze (kožne kapice koja pokriva spolni organ). Operacija tada košta od dvije do pet hiljada dolara, što ne bi bio slu?aj ukoliko bi se taj ?in izveo neposredno nakon roðenja, kada troškovi ne bi prelazili cifru od 100 dolara.

Dakle, obrezivanje je zaštita od mnogih bolesti, što su pokazala brojna medicinska istraživanja:

– Obrezivanje novoroðen?eta štiti od raka spolnog uda. Kazao je dr. Šven: ”Rutinsko obrezivanje novoroðen?eta u potpunosti otklanja mogu?nost pojave raka spolnog uda.”

– Obrezivanje novoroðen?eta štiti od spolnih bolesti. Dr. Fink spomenuo je u svojoj knjizi, koja je izdata davne 1988. godine, da 60 nau?nih studija potvrðuje ?injenicu da se spolne bolesti ?eš?e javljaju kod neobrezanih ljudi.

– Obrezivanje štiti od upale mokra?nih kanala kod djece. Ispitivanja koja su obavljena na oko pola miliona djece u Americi pokazuju da je mogu?nost pojave upala mokra?nih kanala kod neobrezane djece deset puta ve?a nego što je to slu?aj kod obrezane djece, a da ne i spominjemo druge bolesti koje nastaju zajedno sa upalom mokra?nih kanala!

– Rezultati dva posljednja ispitivanja na 8.000 muškaraca u Africi pokazali su da obrezivanje može smanjiti rizik od zaraze HIV-om, i to za ?ak 50 posto.

Hvaljen neka je Uzvišeni Stvoritelj, Koji je ?itavom ?ovje?anstvu ponudio ono u ?emu je korist za njih, što je naravno dokazala i dokazuje savremena nauka.

Islam je svojim sljedbenicima takoðer naredio da koriste misvak, da njime ?iste zube. Allahov Poslanik izrekao je skoro stotinu hadisa u kojima se spominje misvak i njegove vrijednosti. U nekim hadisima ?ak je preporu?eno korištenje misvaka prilikom svakog abdesta i namaza, odnosno minimalno pet puta dnevno. Kazao je Allahov Poslanik: ”Da se ne bojim da ?u otežati sljedbenicima svoga ummeta, naredio bih im da ?iste zube misvakom prilikom svakog namaza – abdesta.” (Buharija i Muslim)

Korištenjem misvaka ?ovjek ima koristi i na ovome svijetu, kao što ?emo spomenuti, ali i na onom svijetu – zadovoljstvo Uzvišenog Allaha, a to je vjerniku dovoljna nagrada. Kazao je Allahov Poslanik: ”Misvakom se postiže ?isto?a zuba i zadovoljstvo Gospodara.” (Buharija – mualekan, i drugi, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.)

Danas, kada je tehnologija toliko uznapredovala, ljudi su shvatili šta zna?i ?iš?enje zuba. Koliko je samo bolesti koje su prouzrokovane oboljenjem zuba! Islam je na to svoje sljedbenike uputio prije 1400 godina, dok su to drugi po?eli prakticirati tek kada su saznali koliko bolesti prouzrokuje oboljenje jednoga zuba. Takoðer, treba spomenuti da današnje paste za zube nisu ni približno korisne za zube kao što je to slu?aj sa misvakom. Iako, naravno, islam ne zabranjuje ?iš?enje zuba ?etkicom i pastom za zube, nego to takoðer smatra pohvalnim. Savremena istraživanja potvrdila su da svjež misvak sadrži te?nost koja uništava preko dvadeset i pet razli?itih vrsta bakterija. Dejstvo ove te?nosti je kao dejstvo pencilina, traje više od pet sati nakon upotrebe misvaka, dok savremene paste za zube, u najboljem slu?aju, djeluju dvadeset minuta nakon upotrebe.

Misvak je sredstvo koje preporu?uju današnji stomatolozi iz više razloga. Naime, misvak djeluje poput abrazivnog sredstva, tj. razgraðuje plak i uklanja naslage sa zuba, njegovi sastojci pomažu da zubi ostanu prirodno bijeli, stvara se otpornost desni, njegovim svakodnevnim korištenjem ja?aju se vlakna zadužena za ?uvanje zuba u zubnoj ?ašici, uklanja neugodne mirise iz usne šupljine. Toliko je velika korist korištenja misvaka da je u velikom broju zapadnja?kih zemalja postalo uobi?ajeno da se misvaci prodaju u apotekama.

Takoðer, islam je u svome savršenstvu preventivno ukazao i na to da je posudu iz koje je pas lokao potrebno oprati sedam puta vodom i jedanput zemljom. Kazao je Poslanik: ”Posudu iz koje je pas lokao operite sedam puta vodom i jedanput zemljom.” (Buharija i Muslim)

Dugo su se godina mnogi nemuslimani ismijavali ovom postupku, a muslimani su ga prakticirali, znaju?i da sve što je od Tvorca nije uzalud. Savremena ispitivanja potvrdila su ?injenicu da u pljuva?ki psa postoje bakterije koje su izrazito opasne za ?ovjekovo zdravlje, koje se ne mogu odstraniti sa posude iz koje je pas lokao, osim zemljom, i to zbog grubosti materije, kao i zbog sastojaka koje u sebi sadrži zemlja, a koji uništavaju te bakterije.

Islam je takoðer svojim sljedbenicima zabranio odreðene stvari, i to isklju?ivo zbog njihove štetnosti. Muslimanima je strogo zabranjeno konzumiranje alkohola, a razumnom ?ovjeku nije uop?e potrebno spominjati štete koje proizilaze iz konzumiranja alkohola. Kazao je Uzvišeni Allah, ukazuju?i ?ovjeku na ono što mu šteti: ”O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. Šejtan želi da pomo?u vina i kocke unese meðu vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sje?anja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa ho?ete li se okaniti!”

Islam je takoðer kategori?ki zabranio jedenje svinjskog mesa zbog mnogobrojnih šteta koje konzumiranje svinjetine prouzrokuje. Kazao je Svevišnji: ”On vam jedino zabranjuje: strv i krv i svinjsko meso, i ono što je zaklano u ne?ije drugo ime, a ne u Allahovo. A onome ko bude primoran, ali ne iz želje, tek toliko da glad utoli, njemu grijeh nije. Allah zaista prašta i milostiv je.”
Dakle, ?ovjeku je u osnovi zabranjeno sve ono što mu šteti, što je veliki pokazatelj savršenstva islama i njegove neizmjerne brige za ?ovjekovo zdravlje. Taj veli?anstveni princip zasnovan je na mnogim argumentima, jedan od njih su rije?i Poslanika: ”Nema štete niti nanošenja štete.” Sve što ?e štetiti ?ovjeku, nije mu dozvoljeno konzumirati.

Pogled na blagodat zdravlja kroz prizmu islama (3. dio)

Osim preventivnih mjera u o?uvanju zdravlja, islam podsti?e i na alternativno lije?enje  mnogih bolesti, a u današnje vrijeme dolazi do ekspanzije ove vrste lije?enja. Tako ?emo na?i da islam podsti?e na lije?enje ?urekotom – crnim sjemenom za koje je Allahov Poslanik, onaj koji ne govori po hiru svome, kazao: ”Zaista je ?urekot lijek za svaku bolest, osim za smrt.” (Buharija od Aiše, r.a.)

Allahov Poslanik, prije 14 stolje?a, ukazuje nam na korist ove biljke, a medicina je to u skorije vrijeme shvatila i dokazala. Savezna uprava za kontrolu lijekova i hrane Sjedinjenih Ameri?kih Država odobrila je 1996. godine upotrebu ulja ?urekota (Nigella sativa) za tretman kancerogenih oboljenja, spre?avanje neželjenih efekata hemoterapije i ja?anje imunološkog sistema organizma.

Takoðer, islam je preporu?io korištenje meda i ukazao sljedbenicima ovog ummeta na njegove koristi do te mjere da je Uzvišeni Allah to potvrdio u Svojoj plemenitoj Knjizi, kazavši: ”Gospodar tvoj je p?elu nadahnuo: ‘Pravi sebi ku?e u brdima i u dubovima i u onome što naprave ljudi, zatim, hrani se svakovrsnim plodovima, pa onda idi stazama Gospodara svoga, poslušno!’ Iz utroba njihovih izlazi pi?e razli?itih boja koje je lijek ljudima. To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmišljaju.” Allahov Poslanik kazao je o medu: ”Lijek je u troje…”, pa je spomenuo da je jedna od tri ljekovite stvari i med. (Buharija)

Savremena istraživanja spomenula su toliko koristi od meda da je skoro nemogu?e pobrojati svaku od njih.

Islam je još na jednom mjestu ukazao ljudima na veoma plodonosan na?in lije?enja – puštanje pokvarene krvi kupicom, tzv. hidžama. Allahov Poslanik spomenuo je u više hadisa korist od ovog na?ina lije?enja. Kazao je Poslanik, a.s.: ”Zaista, najbolje ?ime se možete lije?iti jeste puštanje pokvarene krvi kupicom – hidžama. Zaista je to jedan od vaših najkorisnijih lijekova.” (Muslim)

Svima nama poznato je da je krv glavni uzro?nik bolesti u ?ovjekovom tijelu, a ovim na?inom lije?enja ?ovjek kao da filtrira i pro?iš?ava svoju krv, što je zasigurno korisno za ?ovjekovo tijelo. Jedna ozbiljna studija koja govori o koristima hidžame – puštanja pokvarene krvi, spominje da hidžama efektivno djeluje u lije?enju više od devedeset vrsta bolesti, gdje su nabrojane mnoge bolesti s kojima se veliki broj ljudi današnjice svakodnevno susre?e, a to su: problemi sa pritiskom, upale bubrega, oboljenja srca, problemi sa mokra?nim kanalima, oboljenja prostate, problemi sa še?erom u krvi, problemi sa gastritisom, glavobolje i mnoge druge bolesti koje su spomenute u studijama koje govore o koristima ovog na?ina lije?enja.

Rezime: Islam je vjera koja zdravlje smatra jednom od najve?ih Allahovih blagodati, stoga podsti?e ?ovjeka da bude zahvalan svome Stvoritelju na toj blagodati tako što ?ovjek svoje zdravlje ne?e ugrožavati i dovoditi u pitanje zabranjenim stvarima, poput alkohola, droge, prostitucije itd.

Takoðer, islam je još prije 14 stolje?a ukazao na mnoge preventivne mjere koje imaju za cilj o?uvanje ?ovjekovog zdravlja, a koje su, u velikom broju slu?ajeva, naknadno potvrðene od strane savremene medicine.
Hvaljen neka je Onaj Koji je objavio Kur’an i poslao Poslanika kao milost svjetovima, Onaj Koji je ukazao ?ovje?anstvu na svako dobro i podstakao ga na njegovo ?injenje, ali i upozorio na svako zlo, te zabranio njegovo ?injenje, a sve u cilju postizanja jedne zdrave sredine, sklada i harmonije.

Kratka pojašnjenja : "Islam je sastavljen od pet stvari: šehadeta i svjedočenja da nema drugog boga osim Allaha – la ilahe illalah, i da je Muhammed Allahov Poslanik – Muhammedun Resulullah, od klanjanja namaza, davanja zekata, obavljanja hadždža i posta mjeseca ramazana!". Klanjanje namaza, Namaz - molitva Allahu dž.š. Zekjat - 2.5% od imovine koja se ne koristi (zlato, novac, nekretnine) koju svaki Musliman izdvaja godišnje za pomoć siromašnima. Hadždž - vjerski obred koji vrši onaj ko može najmanje jednom u životu. Post - proces čuvanja tijela od grijeha, vode i hrane tokom mjeseca Ramazana. Ramazan - mjesec u Islamskom kalendaru u kome je početo objavljivanje Kur'an-a. Islamski kalendar se mjeri Mjesečevom-Lunarnom godinom. Hadis- predanje koje se prenosi od poslanika Muhameda s.a.w.s. Buhari, Muslim dva najpoznatija verodostojna sakupljača i objavljivača Hadisa. Za više pročitajte : šta je islam